Da li je meditacija potreba savremenog čovjeka?

Meditacija postoji još od drevnih vremena. Proučavana je i zbog njenih fizioloških efekata na ljude u savremenom svijetu.

Prema istraživanjima u psihologiji, meditacija se praktikuje već 5.000 godina. Postala je predmet naučnih studija još šezdesetih godina prošlog vijeka, a iz zapadne Evrope praksa se proširila u SAD. Neki povezuju meditaciju sa religijom, budizmom, judaizmom, islamom, hinduizmom, pa čak i sa nekim hrišćanskim religijama.

Dokazane prednosti meditacije su spojile drevnu religiju sa modernom naukom.

Dok se meditacija nekada smatrala religioznom i duhovnom praksom, sada je savremena praksa za koju su studije pokazale da može da ublaži stres, uravnoteži emocije, kontroliše bol i poboljša kvalitet sna, navodi se u National Library of Medicine.

Meditacija je skoro postala sinonim za bolji san: na tržištu postoji mnoštvo aplikacija za meditaciju (preko Medical News Today, a jedna od najpopularnijih, Headspace, dostigla je dva miliona pretplatnika 2020. godine.

Meditacija pomaže ljudima da bolje podnose brzi životni tempo u savremenom svijetu koji živi sedam dana u nedelji, 24 sata dnevno. Vezani smo za svoj posao, stalno smo na telefonima i uvijek planiramo sljedeći sastanak, događaj, sve vrijeme pokušavajući da uskladimo posao i privatni život.

Ljudi se najčešće odlučuju za meditaciju jer žele da savladaju iznenadne reakcije, da izbjegnu pojačanu agresivnost i da se oslobode anksioznih osjećanja i stresa. Ljudi biraju meditaciju kako bi razbistrili um i bili koncentrisaniji. Inače, meditacija se smatra važnom i za komunikaciju sa ljudima u okruženju.

Savremeno društvo živi "brzo", pa je meditacija ta koja čovjeka usporava i drži koncentrisanim

Velike su šanse da ćete sebi biti zahvalni ako odvojite malo vremena u svom pretrpanom rasporedu za malo meditacije. Na kraju krajeva, postoji mnoštvo naučnih dokaza da meditacija može da nam poboljša kvalitet života.

Da bismo živjeli kvalitetnije, važno je da poznajemo sebe i da budemo u kontaktu sa svojim osjećanjima. Ako ste u kontaktu sa onim što jeste, velike su šanse da ćete moći bolje da se povežete sa ljudima oko sebe - a interakcije su važne.

Prema studiji objavljenoj u časopisu Trends in Cognitive Sciences, meditacija može da pomogne pri definisanju destruktivnih obrazaca ponašanja i da ih pretvori u zdrave navike.

Isti zaključak objavljen je i u časopisu Advances in Mind Body Medicine, gdje je istaknuto da je vrijeme provedeno u tišini dobro za um i tijelo, a čovek postaje bolji i opušteniji.

Meditacija smanjuje osećaj anksioznosti i depresije, poboljšava pažnju i pomaže kada je bol u pitanju. Meditacija može da pomogne i u sprečavanju gubitka pamćenja, kao i u oslobađanju od bolesti zavisnosti.

meditacija

prednosti meditacije

koristi meditacije

uticaj meditacije na zdravlje