Održan sastanak MMF-a i BH K CIGRE - Omogućiti novim energetskim objektima lakše priključenje na mrežu

Delegacija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koju je predvodila šefica Misije MMF-a za BiH Alina Iancu, u okviru posjete Bosni i Hercegovini, posjetila je u srijedu Bosanskohercegovački komitet Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (BH K CIGRE) gdje su sa predsjednikom tog komiteta Edhemom Bičakčićem razgovarali o reformi energetskog sektora.

Posebna pažnja posvećena je dekarbonizaciji energetskog sektora, energetskoj sigurnosti, cijenama električne energije i zakonodavnom okviru u Bosni i Hercegovini, a sastanku je prisustvovao i Andrew Jewell, rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u BiH.

Jedno od rješenja za koja se zalaže struka, kako navode iz BH K CIGRE, jeste smanjenje administrativnih procedura kako plan tranzicije energetskog sektora u BiH ne bi došao u pitanje. Elektroprivredne kompanije bi, prema mišljenju Bičakčića, trebalo da novim – malim proizvođačima energije iz obnovljivih izvora omoguće brže priključivanje na mrežu.

– Taj priključak se u BiH čeka i po godinu dana. Trenutno upravo zbog sporosti administracije nove elektrane ukupne snage 80 megavata ne mogu da uđu u elektroenergetski sistem. Konstatovao je da vlade imaju mehanizam da to riješe, ali u tome nisu baš aktivne – navode iz BH K CIGRE.

Tranzicija energetskog sektora u BiH, kako dodaju iz ovog komiteta, mora pratiti nove trendove kroz povećanje udjela obnovljivih izvora električne energije, odnosno intezivnu izgradnju vjetroelektrana, fotonaponskih elektrana; postepeno smanjenje proizvodnje iz preostalih termoblokova, prelazak na biogoriva; reorganizaciju rudnika; korištenje novog modela energetskog tržišta u kojem se potrošač energije istovremeno javlja kao aktivni korisnik (prosjumer).

U cilju realizacije socijalno-pravedne tranzicije, potrebna je finansijska podrška međunarodnih organizacija. Zbog svega toga energetska tranzicija u BiH će zahtijevati velike inve­sticije. Zato je potrebno graditi najmanje 120 MW obnovljivih izvora godišnje.

Istaknuto je da je ukrajinska kriza skrenula pažnju na konkretna pitanja snabdijevanja energijom u Evropi. Hitna potreba za smanjenjem uvozne ovisnosti ključnih energenata, kao što su prirodni gas i nafta, ponovno je otvorila raspravu o prioritetima energetske politike.

Potrebno je, kako ističu iz BH K CIGRE, ustanoviti sistem mjera ali i pravila kojim će se djelovati u kriznim situacijama. Daljnja diverzifikacija izvora energije u BiH može kratkoročno i dugoročno poboljšati energetsku sigurnost. Uvođenje organizovanog tržišta energije bi doprinijelo unapređenju pouzdanosti (sigurnosti i fleksibilnosti) rada sistema, lokalno i regionalno.