Hoće li u 2023. doći do zaustavljanja rasta cijena?

Godina koja je pred nama, prema predviđanju ekonomskih stručnjaka, mogla bi donijeti toliko očekivani pad cijena, odnosno snižavanje razine inflacije.

Inflacija je uvelike načela proračune brojnih bosanskohercegovačkih obitelji te u konačnici reducirala platežnu moć, smanjivši razinu osobne potrošnje.

No, takav scenarij dolazi uz mogućnost usporavanja ekonomske aktivnosti domaćeg gospodarstva, odnosno recesije, a sve prati i rast kamatnih stopa.

Prognoze koje je nedavno iznio MMF pokazuju kako bi u 2023. godini razina inflacije mogla biti oko 4,5%, a onda bi u 2024. godini dodatno pala na 3,45%, prenosi jabuka.tv pisanje Večernjeg lista.

Međutim, "kvaka" je što bi rast gospodarstva u idućoj godini iznosio tek 2%.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić u razgovoru za Večernji list kaže kako se radi o realnim procjenama te napominje kako iste uzimaju u obzir rast kamatnih stopa, a što je potez kojim Europska središnja banka nastoji obuzdati inflacijska kretanja.

Kaže kako u tom slučaju, osim pada cijena, a što je dobra vijest za bosanskohercegovačke žitelje, treba očekivati usporavanje ekonomskih aktivnosti, odnosno recesiju.

Uz moguće trajanje od dva tromjesečja, recesija bi svakako bila svojevrsni izazov za domaće gospodarstvo, a Čavalić ističe kako bi za sve u BiH bilo idealno kada bi recesija trajala što kraće, a razina inflacija se smanjivala što brže.

U kontekstu projiciranog rasta bh. gospodarstva, valja ukazati kako je nedavno rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Bosni i Hercegovini Andrew Jewell naveo kako je, prema posljednjoj objavljenoj prognozi MMF-a, predviđen rast od 2,4 posto 2022. godine te 2 posto u 2023. godini Europska središnja banka (ECB) tri je puta ove godine, a vrlo vjerojatno će još jednom do kraja godine, podigla svoje referentne kamatne stope, tako da nakon posljednje izmjene krajem listopada kamatna stopa na depozite banaka (deposit facility rate) iznosi 1,50%, kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja (main refinancing operations) 2% i kamatna stopa na mogućnost graničnog posuđivanja od ECB (marginal lending facility) 2,25%.

Cilj poteza Europske središnje banke je ublažiti inflaciju, a pritom su očekivanja kako će ekonomska aktivnost oslabjeti.

Iz perspektive Bosne i Hercegovine osobito je bitno naglasiti kako će, kako je nedavno naglasio guverner Centralne banke BiH Senad Softić, Centralna banka nastaviti održavati svoju monetarnu politiku i stabilnost valute te raditi dalje na unapređenju poslovnih procesa uz održavanje kredibilnosti kao najvažnije vrijednosti koju svaka središnja banka u svijetu ima.