BiH ulazi u projekt EU vrijedan 160,8 mil EUR - Usvajanje naprednih tehnologija i vještina u poduzetništvu među prioritetima

Usvajanje naprednih tehnologija, kao i vještina u poduzetništvu, od proizvodnje hrane do industrije, kao i ulaganje u kružnu i resursno učinkovitu ekonomiju samo su neki od prioriteta novog programa Interreg VI-B IPA Adrion 2021–2027 u koji BiH namjerava uskoro ući.

Večernji list imao je uvid u sadržaj programa koji je dio novog IPA III instrumenta za pretpristupnu pomoć u proračunskom razdoblju Europske unije (EU) 2021–2027, a čija je vrijednost 160.810.017 EUR, od čega je doprinos EU 136.688.515 EUR, a preostalih 15% osiguraće korisnici programa, piše Vecernji.ba

Vijeće ministara BiH usvojilo je nedavno informaciju o programu teritorijalne suradnje Interreg VI-B IPA Adrion 2021–2027 u vezi s potpisivanjem pisma suglasnosti prije podnošenja programa Evropskoj komisiji na odobrenje, a kako se navodi u informaciji, IPA Adrion 2021–2027 uključuje Hrvatsku, Grčku, Sloveniju i Italiju, dok su među zemljama koje nisu članice EU Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Bosna i Hercegovina i Republika San Marino.

U obrazloženju razloga pokretanja programa podsjeća se kako su ekonomski odnosi unutar ovoga područja čvrsti uz dugotrajne komplementarnosti i sinergiju, no uz opasku kako i dalje postoje mnoge ekonomske i socijalne razlike. Uz to, pandemija je snažno utjecala na ovo područje, što je dovelo i do povećanja stope nezaposlenosti, posebice među mladima, kao i socijalne nejednakosti. Zbog svega navedenog pokretači programa ističu kako su inovativni i otporni pristup, kao i ekološka održivosti ključni elementi budućih projekata, pri čemu IPA Adrion dodatno doprinosi ubrizgavanju dinamike u proces proširenja.

Program je pritom kao temeljnu viziju postavio četiri prioriteta uz nekoliko detaljno specificiranih ciljeva koji će voditi ekonomskom jačanju. Prva važnost odnosi se na unaprjeđenje inovacijskih i istraživačko-razvojnih kapaciteta, a pritom će posebna pozornost biti na razvoju pametne strategije specijalizacije, uz razvoj klastera, transnacionalnih strateških partnerstava i inovativnih mreža.

Ovaj prioritet biće usmjeren na dva specifična cilja – razvijanje i unaprjeđenje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te usvajanje naprednih tehnologija i razvijanje vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo.

Spomenuta specijalizacija pritom bi se trebala realizirati u nekoliko ključnih područja, počevši od zdravlja i kvalitete života, preko poljoprivredno-prehrambene i sigurne prehrane pa do energije i održivog turizma. Druga važnost uključuje podršku zelenijoj i klimatski otpornoj jadransko-jonskoj regiji uz postizanje ambicioznih ekoloških ciljeva postavljenih zelenim dogovorom EU-a u rasponu od prilagođavanja klimatskim promjenama do očuvanja bioraznolikosti i smanjenja rizika od katastrofa.

Treća pak uključuje jačanje mobilnosti, specifičnosti klimatski otporne regionalne i lokalne mobilnosti, dok se četvrta važnost odnosi na potporu upravljanju jadransko-jonskom regijom, pri čemu se podsjeća na činjenicu kako je makroregionalna strategija jedan od najnovijih i inovativnih okvira politike EU-a, koji potiče zemlje koje se nalaze u istoj regiji na suradnju u cilju unaprjeđenja politika i pronalaženja zajedničkih rješenja za zajedničke probleme.