Banjalučani bukiraju Srpsku, a stranci Banjaluku - Ugostitelji se nadaju nastavku projekta turističkih vaučera
Ilustracija (Foto: Rosli Othman/shutterstock.com)
Projekat turističkih vaučera Srpska je pokrenula u vrijeme pandemije virusa korona, kada su granice bile zatvorene za putovanja u inostranstvo, a domaći turizam na ivici opstanka. S obzirom na to da se pokazao kao pun pogodak, nadležni su odlučili da s tom mjerom nastave i ove godine. Prema podacima Turističke organizacije RS najviše vaučera ovog ljeta građani su iskoristili za boravak u hotelima Zdravstveno-turističkog centra Banja Vrućica, Termama Ozren, Banji Kulaši, Gradu Sunca i drugim destinacijama širom Srpske.
- Vaučeri su korišćeni u dvadesetak lokalnih zajednica. U projektu koji traje do kraja mjeseca učestvuje 50 ugostiteljskih objekata i 12 turističkih agencija pa domaći turisti imaju još nekoliko dana da uz ovu pogodnost otputuju na odmor izvan svog mjesta prebivališta - rekla je saradnik za odnose s javnošću u TORS-u Sanela Šimun i dodala da ne zna hoće li projekat biti nastavljen.
Turizmolog u Turističkoj organizaciji grada Banjaluka Zoran Sanković kaže da je niz razloga za malu iskorištenost vaučera u gradu na Vrbasu.
- Prvi je da hoteli, moteli i drugi objekti koji nude smještaj u Banjaluci ne vide ekonomski interes u tom projektu, pogotovo ne ove godine, jer su značajno bukirani organizovanim grupama turista iz Srbije, Slovenije i drugih evropskih zemalja. U prilog tome ide činjenica da u projektu učestvuje svega pet smještajnih objekata - rekao je Sanković.
Objašnjava da su korisnici vaučera u najvećoj mjeri građani Banjaluke, s obzirom na brojnost stanovništva, ali i njihova lična primanja.
- Banjaluka je grad sa 200.000 stanovnika i mnogo veći broj građana ima ekonomske mogućnosti da putuje u poređenju sa stanovništvom iz manjih sredina. Grad na Vrbasu se javlja kao emitivno turističko tržište za sve druge destinacije u Republici. Banjalučani generišu najveći broj dolazaka u Trebinje, banje, Jahorinu pa se bez pretjerivanja može reći da je Banjaluka ta koja hrani i razvija turizam Srpske - objašnjava Sanković.
Još jedna bitna stavka za slabu iskorištenost vaučera u Banjaluci, prema njegovim riječima, je ta što je cijena smještaja viša u odnosu na druge destinacije.
- Vrijednost vaučera je 100 KM, a budući da je usluga smještaja u Banjaluci skuplja nego u drugim gradovima, procenat učešća vaučera je manji pa bi građani morali doplatiti veću razliku - kategoričan je Sanković.
Izvršni direktor za operacije i marketing u ZTC Banja Vrućica Aleksandar Radošević kaže da je ove sezone u njihovim hotelima iskorišćeno više od 5.000 vaučera, zbog čega su više nego zadovoljni.
- Imali smo veliki broj posjeta od samog uvođenja vaučera, a tako je i sada. Koristile su ih sve populacije stanovništva, od starijih gostiju koji su dolazili zbog zdravstvenih programa, do kompletnih porodica koje su ljetovanje na moru ove godine zamijenile odmorom u našem centru - rekao je Radošević i dodao da se projekat pokazao izuzetno korisnim za domaći turizam, izrazivši nadu da će ova mjera u budućnosti postati trajna.
Noćenja
Pozitivna strana projekta turističkih vaučera je i ta da nijedan smještajni objekat koji je učestvovao nije ostao bez gostiju.
- Svi ugostiteljski objekti koji su prijavljeni za učešće u projektu su imali ostvarena noćenja domaćih turista u različitom obimu - rekla je Sanela Šimun.
Firme:
TORS
Turistička organizacija grada Banja Luka
UTRC terme - Ozren a.d. Petrovo
Zdravstveni-turistički centar Banja Kulaši
SWISSLION TAKOVO-GRAD SUNCA d.o.o. Trebinje
ZTC Banja Vrućica ad Banja Vrućica
Tagovi:
Terme Ozren
Aleksandar Radošević
Zoran Sanković
Sanela Šimun
turistički vaučeri
odmor u RS
ljetovanje u RS
turistički sektor
turisti
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora