Vlasti u našoj zemlji ne stimulišu proizvodnju sjemenskog krompira

Cijene hrane u decembru prošle godine porasle su na rekordne razine, pa je indeks 55 stočarskih i poljoprivrednih proizvoda u proteklom mjesecu skočio na rekordnu visinu u dosadašnjoj istoriji.

Agencija za hranu Ujedinjenih nacija - FAO upozorava na vrtoglavi rast cijena hrane, koje je sve manje i broj gladnih kojih je sve više, pa procjenjuje da će u narednih nekoliko decenija ovaj problem postati globalan ako se odmah ne počnu poduzimati određene mjere. Jedna od njih je povećana sadnja krompira, koji zbog jeftine i jednostavne proizvodnje i hranjivih svojstava može postati jedan od glavnih osigurača protiv gladi.

I dok se svijet okreće povećanoj proizvodnji krompira u FBiH je proizvodnja krompira u 2010. godini iznosila 212.868 tona, što je manje za 10,4 posto u odnosu na godinu dana ranije. Zašto je krompir kod nas zanemaren, pitanje je na koje odgovora nema. Također, sjemenskim krompirom bilo je zasađeno 180 hektara zemljišta i proizvedeno 2.159 tona kod 9 privrednih subjekata. Ovi podaci su poražavajući imajući u vidu činjenicu da se u FBiH ne obrađuje 233.720 hektara od 469. 518 ukupno obradivog zemljišta.

"Država do sada nije ozbiljnije stimulisala prozvodnju sjemenskog krompira, čija proizvodnja stagnira u posljednjih deset godina i koja zadovoljava mali dio potreba, pa se ostatak potreban za sjetvu uvozi", rekao je Sead Jeleč, sektretar u Udruženju poljoprivrednika FBiH. On kaže da, kada bi se posvetila veća pažnja proizvodnji sjemenskog krompira, proizvodnja takozvanog merkatilnog krompira bi se udvostručila.

"Kvalitet sjemena je glavni faktor za prinos krompira. Najveći broj domaćih proizvođača koristi sjeme krompira iz prethodne godine, čime se umanjuju očekivani prinosi. To je prosječno nešto više od jednog vagona po hektaru dok je u drugim zemljama taj prinos 2 do 3 vagaona", kaže Jeleč i napominje da BiH ima potencijale za povećanje proizvodnje krompira, ali da je nepohodno povećati poticaj i proizvodnju. Sjemenska proizvodnja žita, industrijskog i krmnog bilja, kukuruza i povrća u BiH je u teškom položaju, pa je prošle godine u BiH uvezeno 7.364.385 kilograma sjemenskog krompira u vrijednosti od 5.722.433 KM. Smail Toromanović, predsjednik Komore agronoma FBiH, upozorava da je potrebno je harmonizirati podsticajne mjere za proizvodnju sjemena i sadnog materijala na nivou BiH.

Uvozne dozvole

"Zbog velikog uvoza sjemenskog krompira, potrebno je uvesti uvozne dozvole kojima bi se uvoz vezao na bazi reciprociteta i otkupa domaćeg sjemenskog krompira", kaže Toromanović i dodaje kako je potreban hitan dogovor između predstavnika Udruženja proizvođača sjemena i sadnog materijala, zavoda u Bihaću, Mostaru, Sarajevu i Tuzli i predstavnika Federalnog ministarstva poljoprivrede i uvoznika sjemena u vezi s podsticajnim mjerama u proizvodnji sjemena.

Glamočki krompir

Na livadama na kojima je nekada uzgajan čuveni glamočki krompir, danas nema ništa zbog bivših poligona koje su koristile međunarodne vojne snage, ali i bivša Vojska FBiH. Sada opštinske vlasti traže da se stotine hektara zemljišta oslobode, jer su poligoni van funkcije, kako bi na njima zasijali krompir. Takav zahtjev je uputio i načelnik Glamoča Radovan Marković, koji kaže da su poligoni na privatnoj zemlji čijim vlasnicima nikada nije isplaćena nijedna marka.