Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Snijeg u borbi protiv energetske krize - Kako je jedan centar podataka pretvorio padavine u energiju?
Komentari
Ilustracija (Foto: Anna_Kuzmina/shutterstock.com)
Naime, centri podataka troše mnogo energije i odgovorni su za otprilike 1% globalne potražnje za energijom, a njihov broj širom svijeta raste kako bi održao korak sa porastom strimovanja, igranja i rudarenja kriptovaluta.
Stoga, u Bijelom centru podataka (WTD), počeli su da sakupljaju snijeg kako bi održavali temperaturu oko 25 stepeni Celzijusa. Njihov sistem funkcioniše tako što toplota servera polako topi snijeg, a zatim voda hladi cijevi koje sadrže antifriz - koji zatim teče oko centra podataka preko sistema naizmjenične struje, održavajući pomenutu temperaturu.
Centar na Hokaidu je još 2014. godine počeo da eksperimentiše sa snijegom uz finansiranje Japanske organizacije za novu energiju i industrijsku tehnologiju.
- Smanjili smo troškove hlađenja data centra za 55%. Nadamo se da će naša ideja privući i centre podataka u Tokiju - navodi direktor centra Kota Honma dodajući:
- WDC je uvijek klimatizovan koristeći samo 100% prirodnu energiju, bez korišćenja električnog hlađenja ili termalnih goriva. U poređenju sa troškovima iznajmljivanja serverskih prostorija u Tokiju, mislimo da im možemo ponuditi niže troškove održavanja.
Kako u data centru pretvaraju snijeg u energiju?
- Ono što se smatra smetnjom za stanovnike, zapravo bi se moglo dobro koristiti - navodi direktor WTD-a.
Otprilike 200.000 tona snijega se prikupi sa ulica Bibaija svake godine, a jedan dio bijelog pokrivača, gradske vlasti u partnerstvu sa WDC-om, dostavljaju kompaniji. Sa dodatnim kapacitetom hlađenja, cilj je da se centar poveća sa 20 serverskih polica na 200.
Čuvanje "besplatne" hladne energije koja pada sa neba je neometana poslovna prilika, navodi Takahisa Cučija izvršni direktor ekonomskog odeljenja grada Bibai.
- Uvijek kažemo da treba da promijenimo tačku gledišta i da snijeg bude na našoj strani - dodaje.
Procjenjuje se da će globalno tržište hlađenja centara podataka dostići više od 12 mlrd USD do 2027. godine, prema kompaniji za istraživanje tržišta Arizton, a neke velike tehnološke kompanije već su se hladile na ovaj način, otvarajući servere u nordijskim zemljama.
Fejsbukov server u Danskoj održava zgradu hladnom spoljnim vazduhom i nada se da će toplotu opet koristiti u lokalnim bolnicama, dok Gugl ima centar podataka u Finskoj, koji koristi cijevi sa okeanskom vodom za hlađenje servera, sa ciljem da do 2030. dostigne nultu emisiju ugljenika u svojim centrima podataka.
Ipak, kada je riječ o smanjenju potrošnje energije, neki stručnjaci ističu da je važnije fokusirati se na to sa kojim podacima rukuju ovi ogromni serveri. Rudarstvo kriptovaluta kao što je Bitkoin, na primjer, zahtijeva ogromne količine električne energije.
- Obnovljivi i održivi sistemi za napajanje i hlađenje su drugo, ali daleko manje optimalno rješenje - kaže Pol Brodi, glavni lider blok lanca u kompaniji Ernst i Jang.
Dobra strana centara podataka, dodaje Brodi, je da oni objedinjuju računarske operacije pod jednim krovom umjesto da ih raspršuju na nekoliko lokacija.
- Ja sam 100% za hlađenje snijegom i za centre podataka sa malim uticajem, bez obzira da li imate bitkoin u njima ili ne - zaključuje.
Tagovi:
Japanska organizacija za novu energiju i industrijsku tehnologiju
Beli centar podataka
WTD
Kota Honma
Takahisa Cučija
Pol Brodi
Bibai
Hokaido
Tokio
centri podataka
data centar
strimovanje
rudarenja kriptovaluta
kriptovalute
sneg
antifriz
hlađenja centara podataka
hlađenje snegom
nulta emisija ugljenika
bitkoin
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.