NavMenu

Bakterije kao čuvari zdravlja - Kako nam pomažu?

Izvor: Politika Nedjelja, 11.09.2022. 14:19
Komentari
Podeli
(Foto: Pixabay/silviarita)
Bakterije su svuda, tijelo sadrži milijarde mikroorganizama, od kojih je većina dio mikrobioma crijeva. Mikrobiom je zajednica mikroorganizama koji žive u našim crijevima i to je jedan dinamičan i složen sistem. Ovi mikrobi postoje zajedno sa patogenima – bakterijama koje mogu da nas razbole. Kod zdravih ljudi, korisni mikrobi u crijevima obično su brojniji od patogenih.

Mikrobi iz crijeva su nama potrebni isto kao što smo i mi potrebni njima. Mi im dajemo hranu i mjesto za život. Mikrobi crijeva vraćaju nam tako što vrše fermentaciju ili razbijanje vlakana koja bez njih ne možemo da svarimo. Ovaj proces proizvodi vitamine, spriječava infekciju, smanjuje upalu i štiti sluznicu crijeva.

Raznovrsnost korisnih crijevnih mikroba promoviše zdravlje i pomaže u prevenciji disbioze, neravnoteže povezane sa zdravstvenim stanjima uključujući prekomjernu težinu, visok krvni pritisak, dijabetes tipa 2, inflamatornu bolest crijeva i sindrom iritabilnog (nadraženog) crijeva.


Istraživanja pokazuju da crijevne bakterije igraju ulogu u regulisanju krvnog pritiska. Neki korisni mikrobi, probiotici, mogu malo sniziti krvni pritisak. Mikrobi crijeva takođe pomažu u kontroli nivoa šećera u krvi i upale, koji su oboje povezani s kardiovaskularnim oboljenjima.

Konzumiranje raznovrsne biljne hrane koja obezbeđuje vlakna, koja se takođe nazivaju fermentabilni ugljeni hidrati, najbolji je način da podržite mikrobiom crijeva. Istraživanja pokazuju da raznovrsna hrana biljnog porijekla dovodi do raznovrsnijih bakterija u crijevima. Ako dnevno unosite 2.000 kalorija, onda je potrebna količina vlakana 28-30 grama.

Određene vrste vlakana koje se nazivaju prebiotici posebno su korisne za crijevne mikrobe. Možete ih pronaći u biljnoj hrani, a u prvom redu to su: bademi, kikiriki, orasi, artičoke, paradajz, banane, špargle, bobičasto voće, bijeli i crni luk, cikorija, mahunarke, ovas, ječam, soja i integralne žitarice. Prebiotici se, takođe, dodaju u fermentisane mliječne napitke – kefir i jogurt, a dostupni su i kao dijetetski suplementi.

Hrana bogata probioticima takođe je dobra za crijeva. Oni snabdijevaju žive mikrobe (obično bakterije) koji imaju zdravstvene koristi – pod uslovom da ih imate dovoljno. Jogurt sa živim aktivnim kulturama je probiotička hrana. Probiotici su takođe dostupni kao dijetetski suplementi. Za najbolje rezultate redovno uzimajte adekvatne količine probiotičke hrane ili suplemenata.

Iako hrana najviše doprinosi sastavu i funkciji vašeg crijevnog mikrobioma, određeni lijekovi, posebno antibiotici, takođe igraju ulogu. Antibiotici djeluju protivmikrobno, dakle uništavaju bakterije, bez obzira na to da li su patogene ili dobre. Preporuka je da u slučaju uzimanja antibiotika u svrhu terapije uzimate i probiotske suplemente kako biste nadoknadili one dobre bakterije koje antibiotici unište. Ali o tome svakako razgovarajte sa svojim ljekarom prilikom određivanja terapije, piše nutricionista Jasna Vujičić.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.