Zabrana reklamiranja kredita koji podstiču prezaduženost u Evropskoj uniji

Građani Evropske unije odnedavno imaju veću zaštitu prilikom podizanja kredita, jer sada banke moraju da poštuju nova pravila Direktive o potrošačkim kreditima.

Ovi propisi, koji su na snazi još od 2008. godine do sada su pretrpjeli nekoliko promjena, međutim, kako su se vremenom mijenjali menjale su se i potrebe građana za uzimanjem zajmova. Sve više je rasla njihova potreba za onlajn uslugama, pa su se stvorili uslovi za dodatne dopune.

Novi prijedlog je podrazumijevao da direktiva pokriva ugovore o kreditu do 150.000 EUR, dok bi gornju granicu trebalo da određuju nacionalna tijela. U odboru Evropskog parlamenta za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača ubrzo su usvojena nova pravila o potrošačkom kreditiranju koja bi sada trebalo da obezbijede mnogo veći stepen zaštite za korisnike. Opšti utisak je da je ova oblast trenutno prilagođenja trendu digitalizacije, a što je najvažnije osnažena je pozicija potrošača kao slabije strane u ugovaranju zajmova.

Najznačajnija izmjena je ona koja se odnosi na minuse na računima. Prijedlog direktive bio je takav da bi banke bez prethodne najave ili davanja mogućnosti otplate na rate mogle da traže od korisnika da vrate zadužene iznose, što predstavlja pravnu nesigurnost za njih i izlaže ih riziku. Banke u ovom slučaju ništa ne bi moglo da spriječi, na primjer, da u jednom trenutku ukinu dozvoljeni minus i od svih korisnika zatraže da vrate novac.

Međutim, usvojeni su amandmani koji u potpunosti mijenjaju ovakvu odredbu. Sada, banke ne mogu tek tako da ukinu prekoračenje po računu, nego će korisnike u takvim slučajevima morati da obaveste u razumnom roku i u obavezi su da im ponude otplatu na rate. Samo u Hrvatskoj, na primjer, ima 1,8 miliona korisnika koji imaju dozvoljeni minus u bankama. Bankama je po novim pravilima zabranjeno da jednostrano povećavaju dozvoljene limite, ali i da šalju kartice na kućnu adresu ukoliko to građani sami nisu tražili što je takođe bila nepopularna praksa. Da bi se izbjegla prezaduženost građana novi propisi su doveli i do strožih pravila procjene kreditne sposobnosti, s tim što su omogućene dodatne pogodnosti za studente i osobe sa invaliditetom.

Kako je rečeno prilikom izglasavanja ovih odluka, cilj je bio da se izbjegne zaduživanje na crnom tržištu, a zabranjeno je i reklamiranje kredita koji podstiču prezaduženost korisnika. Kako se čulo posle izglasavanja ovih izmjena, posebni uslovi su obezbjeđeni za osobe koje boluju od teških bolesti i koje moraju da se zadužuju kod banaka. Zaključeno je da osobe sa takvim dijagnozama zbog bolesti moraju da se zadužuju i to često pod nepovoljnim uslovima.

Kroz Direktivu o potrošačkim kreditima sada je uvedeno pravo na zaborav čime su obezbeđena jednaka prava za sve građane EU koji su boljeli od raka. Kasnije se oglasio i BEUC koji nije bio zadovoljan postignutim rezultatima i saopšteno je da potrošači i dalje nisu dovoljno zaštićeni posebno u ugovorima o lizingu i pojedinim beskamatnim kreditima u kojima nisu dovoljno definisana pravila o ograničenju troškova i provjere kreditne sposobnosti.

Ovakvi krediti, kako je rečeno, sada se nude za kupovinu svih proizvoda, što otvara vrata prekomjernog trošenja. Novi propisi su regulisali i ograničenja ukupnih troškova kredita i obavezu banaka, odnosno pružaoca usluga da procjenjuju kreditnu sposobnost potrošača. Ideja je da svi oni koji daju pozajmice na jasan način predstavljaju informacije o kreditu, kako bi ih građani prije zaduživanja dobro razumjeli. Države članice EU su u obavezi da obezbjede čak i finansijsko obrazovanje za korisnike i omoguće im savjetovališta za dugovanja. Cilj promjene propisa je bio da se proširi obim zajmova koje obuhvata nova direktiva, ali i da se ograniče naknade i kamatne stope, ojačaju prava potrošača na informisanje i zabrani se manipulativno reklamiranje kredita, prenosi sajt Politika.