Privatnim kompanijama iz Srbije zarobljeno 550 mil EUR robe - Pun profil plovnog puta Dunava u Bugarskoj kroz mjesec i po dana
Ilustarcija (Foto: Ozgur Guvenc/shutterstock.com)
Riječ je o 30.000 tona nafte i derivata nafte, kao 1,2 miliona tona uglja koji se uvoze u Srbiju. Potom 750.000 tona pšenice i kukuruza iz starog roda i 350.000 tona pšenice i kukuruza iz novog roda, namijenjenih za izvoz iz Srbije. U bugarskim lukama zaglavljeno je i 300.000 tona sirovina koje se koriste u hemijskoj industriji za proizvodnju vještačkog đubriva (fosfat, kalijum-hlorid, amonijum-sulfat i urea) i 100.000 tona vještačkog đubriva, namijenjenog za izvoz.
Iz ministarstva navode da imajući u vidu velike količine robe, vodni transport nema alternativu.
– Svi oblici transporta, a naročito željeznički, stavljeni su na raspolaganje u punom kapacitetu za sve vrste robe. Lanci dopreme svim vidovima prevoza funkcionišu bez većih problema, ali velike količine robe (žito, vještačko đubrivo, evrodizel, ugalj, druge sirovine) namijenjene izvozu i uvozu nije moguće transportovati bez omogućavanja uslova za nesmetanu plovidbu na Dunavu u Bugarskoj – naglašavaju iz Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
Dragoljub Rajić, iz Mreže za poslovnu podršku smatra da bi država trebalo da uključi najveće logističke kompanije jer jedino one imaju ljude koji mogu da uporede troškove i procjene kojim rutama je najbolje dopremiti energente i sirovine ili izvesti robu, koja čeka zaglavljena u Bugarskoj zbog niskog vodostaja Dunava. U ovakvoj situaciji gdje ne postoji druga mogućnost transportovanja robe, pametno bi bilo, kaže, osloniti se na iskustvo onih koji rade sa cijelim svijetom i koji dobro poznaju trenutno stanje na logističkom tržištu.
Prema njegovim riječima problem je što dobar dio robe ne može da se natovari na kamione, a osim toga drumski prevoz bi znatno povećao troškove. Jedino željeznica po količinama može da zamijeni masovni prevoz poljoprivrednih proizvoda riječnim brodovima, zato što jedna prosječna barža nosi količinu između 19 i 40 kamiona. Ali željeznica, napominje Rajić, nije u stanju da u kratkom roku preuzme tu količinu robe.
– Nije dovoljno da se samo uključi željeznica već i vodeće logističke kompanije da bi se roba prepakovala i na drugačiji način dopremila. To podrazumijeva čitav niz ne samo fizičkih nego i administrativnih procedura. Problem je što nemamo alternativne puteve za transport robe i što ne postoji opcija "Be" ili opcija "Ce". Niko nije razmišljao da Dunav u jednom trenutku neće biti dobar put za prevoz robe. Vrlo je vjerovatno da ona nedeljama neće stići na svoja odredišta i to predstavlja problem i za državu i za dobar dio privatnog sektora, koji u ovom trenutku prema našoj procjeni ima zarobljenu robu u vrijednosti od oko 550 mil EUR. Tome treba dodati i energente, koje država uvozi – navodi Rajić.
Naglašava da je teško procijeniti kolika je šteta. Kako vrijeme odmiče ona se povećava jer barže koje transportuju ugalj ili građevinski materijal kao i one koje prevoze kontejnere sa kombinovanom robom su zastale i negdje su u dunavskim lukama.
Tagovi:
Ministarstvo građevinarstva
Mreža za poslovnu podršku
plovni put
roba u Bugarskoj
Dunav
vodostaj Dunava
nizak vodostaj Dunava
transport robe
zaglavljeni brodovi
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora