NavMenu

Koliko koštaju stanovi u Evropi?

Izvor: Blic Ponedjeljak, 29.08.2022. 14:35
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/PhotoMIX-Company)Ilustracija
Kirije i cijene nekretnina će u Njemačkoj rasti i sljedeće godine, pokazala je studija konsultatske kuće Deloitte (Dilojt). Studija je ustanovila i da je Minhen u međuvremenu za kupce nekretnina postao drugi po skupoći grad u Evropi, odmah iza Pariza, prenosi DPA

Prema nalazima Dilojta, "može se reći da je izgradnja novih nekretnina u Njemačkoj i dalje ispod evropskog prosjeka".

Za izradu sektorske studije, koja je objavljena u petak, stručnjaci su uporedili podatke iz 68 gradova u 23 evropske zemlje. Šef odjeljenja Dilojta za nekretnine u Njemačkoj Mihael Miler potvrdio je da su u cijeloj Evropi porasle cijene izgradnje.

Poremećeni lanci snabdijevanja i oskudica u materijalu povećavaju rizike u planiranju i realizaciji građevinskih projekata.

Cijene izgradnje teraju nagore i nedostatak radne snage i sveopšta inflacija. Međutim, rast kamatne stope može da uspori potražnju i rast cijena, ocijenio je Miler.

U Minhenu su kupci za stan u novogradnji, prema navodima Delojta, prošle godine morali da plate u prosjeku 10.500 EUR po kvadratu. Samo je Pariz, sa 13.462 EUR bio skuplji.

Jeftiniji su London, Oslo i Frankfurt sa 8.400 EUR. U Amsterdamu je kvadratni metar bio 7.600, a u Kopenhagenu 7.300 EUR. U Hamburgu su kupci prema studiji Dilojta plaćali 6.900 EUR, u Berlinu 6.500 za kvadrat stambenog prostora.

Povoljno je, sa druge strane, bilo u bugarskim crnomorskim gradovima Varna i Burgas, gdje je novi stan u prosjeku mogao da se kupi za 900 EUR po kvadratu.

Kada je riječ o mjesečnoj kiriji, Pariz je takođe bio najskuplji sa 29,19 EUR po kvadratnom metru, a slijede Oslo, London i Amsterdam. Minhen je na desetom mjestu, sa 18,90 EUR. Za Frankfurt je Dilojt utvrdio da kirija iznosi u prosjeku 15,90 EUR po kvadratu, u Berlinu je 14,30, a u Hamburgu 13,60.

Po broju stanova, Njemačka je sa 43,1 milionom, ili oko 51.800 stanova na 100.000 stanovnika u gornjoj trećini. Dilojt, međutim, smatra da postoji potencijal kada je riječ o novogradnji, jer su prošle godine izgrađena svega 372 stana na 100.000 stanovnika, a započeta je gradnja 299.

U mnogim zemljama na tržištu stanova osjetio se prijem izbjeglica iz Ukrajine, a najviše u Poljskoj, Slovačkoj i Mađarskoj.

- U drugom kvartalu 2022. smanjila se ponuda stanova za iznajmljivanje, jer su mnogi iskorišćeni za smještaj ukrajinskih izbjegličkih porodica - navodi se u studiji Dilojta.


Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.