Projekti koji su poboljšali živote građana u BiH

Iako se građani često žale na složenu administraciju i brojne procedure ipak i u BiH postoje projekti čija implementacija je utjecala na njihovo smanjenje i poboljšala živote svih građana. No, nažalost oni se još uvijek mogu nabrojati na prste jedne ruke.

Lične karte i vozačke dozvole

Prije svega tu je uvođenje jedinstvenog sistema registracije građana BiH (CIPS) koji je smanjio redove za čekanje prilikom izdavanja ličnih dokumenata. Uvođenje ovog sistema je smanjilo i troškove građanima jer je njegovom uspostavom osigurano da sve stvari potrebne za izdavanje lične i vozačke dozvole uradite na jednom mjestu. Ono što je bitno je da prilikom promjene prebivališta ili sl. trebate samo ispuniti jedan formular kako bi dobili novu ličnu kartu, što je prije toga bilo nezamislivo. Isti je slučaj i sa vozačkim dozvolama.

Registracija vozila

Još jedan projekt koji je značajno pojednostavio život građana je i novi koncept registracije vozila koji je u BiH s primjenom počeo 28.9.2009. godine.

Novim konceptom se razmjena podataka vrši elektronski, putem web servisa u koji su uključeni MUP-ovi, entitetske stručne institucije, 348 stanica za tehnički pregled i Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) koja vodi i tehnički održava elektronsku evidenciju o registrovanim vozilima u BiH i ispravama vezanim za registraciju vozila (evidencija motornih vozila), personalizira registarske tablice i vrši raspodjelu potvrda o vlasništvu vozila, potvrda o registraciji i stiker naljepnica prema nadležnim organima.

"Prednosti novog sistema registracije vozila odnosi se na bolju sigurnost i zaštitu dokumenata. Prije svega sada postoji centralizirana nabavka, skladištenje, zaduživanje i distribucija (registarske tablice, potvrde o vlasništvu, potvrde o registraciji, stikeri), centralna evidencija serijskih brojeva pomenutih dokumenata i registarskih tablica, aplikativno zaduživanje lokacija nadležnih organa sa dokumentima i tablicama po serijskim brojevima, a tu je i centralna distribucija dokumenata na lokacije nadležnih MUP-ova", kaže za eKapiju Siniša Macan, direktor IDDEEA-e.

Rodni listovi bez roka trajanja

Ono što je u posljednje vrijeme obradovalo veliki broj građana, ali nažalost samo u Republici Srpskoj, je izdavanje rodnih listova koji imaju negraničen rok trajanja za razliku od dosadašanje apsurdne odredbe da vrijede šest mjeseci. Osim toga oni se izdaju bez ikakve naknade. U RS-u najavlju da je naredni korak u unapređenju ove oblasti stvaranje mogućnosti da građani ova dokumenta dobiju u bilo kojem matičnom uredu u RS, te opcija za podnošenje zahtjeva za izdavanje ovih dokumenata putem Interneta. U Federaciji još nisu počeli s aktivnostima vezanim za ovu oblast.

Biomoterijski pasoši

Biometrijski pasoši su također građanima donijeli mnogo dobra, a jedan od njih je liberalizacija viznog režima. Kako bi bilo moguće uvođenje biometrijskih pasoša u BiH, što je bio jedan od glavnih preduslova za liberalizaciju viznog režima, u lanac je moralo biti uvezano 163 organa sa ukupno 341 lokacijom u BiH i diplomatsko-konzularnoj mreži.

Iz IDDEEA-e nam kažu da su zajedno sa Ministarstvom civilnih poslova stvorili sve zakonske i tehničke uslove za funkcioniranje sigurnog i efikasnog sistema putnih isprava. Macan ističe da su u kratkom vremenskom periodu uvezani svi matični uredi kako bi se između nadležnih organa nesmetano i efikasno vršila elektronska provjera podataka potrebnih za izdavanje putnih isprava.

"To je bio jedan od osnovnih uslova za sigurno funkcioniranje "lanca identiteta" - lanac institucija koje učestvuju u procesu izdavanja ličnih dokumenata u BiH. Nakon što su u jedan sistem uvezani svi matični uredi, građani prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje pasoša više ne moraju lično donositi rodne listove i uvjerenja o državljanstvu, nego se to provjerava elektronski, što je, gledano sa aspekta građanina mnogo jeftinije i efikasnije", kaže nam Macan.

Pored matičnih ureda, u ovaj lanac uvezano je i 12 MUP-ova (entitetski i kantonalni), Javni registar Brčko Distrikta, Ministarstvo pravde FBiH, Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS, Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo vanjskih poslova BiH i IDDEEA.

Iz IDDEEA ističu da prate razvoj modernih informacijskih tehnologija i preporuke Europske unije te da aktivno rade na integriranju istih u svoj rad sa ciljem uspostave efikasnije državne administracije i pojednostavljenja administrativnih procedura za građene. Ovo je i definirano i EU direktivom o servisima (EUSD – European Union Service Directive).

Inače, zahtjevi istaknuti u EUSD odnose se na identifikaciju dvadeset servisa čija implementacija može donijeti najveće efekte kada ja u pitanju povećanje efikasnosti državne administracije sa jedne strane, odnosno stvaranje pozitivnih ekonomskih efekata na tržištu sa druge strane. Od tih 20 servisa 12 se odnosi na servise koji se trebaju pružiti građanstvu, a osam poslovnim subjektima. Iz IDDEEA-e ističu da aktivno rade na stvaranju uvjeta za pružanje tih servisa građanima od strane nadležnih institucija.

D.Kozina