Da li će nas inflacija natjerati da popravljamo stvari - Širom svijeta niču "kafići za popravku"

(Foto: Unsplash/Kilian Seiler)

Kako bi osnažili ljude da popravljaju stvari, ekološke i dobrotvorne organizacije otvaraju prostore u kojima ljudi mogu popraviti stvari. Ovi takozvani "kafići za popravku" niču u opštinskim salama, bibliotekama, crkvama i drugim javnim prostorima gdje ljudi donose pokvarenu elektroniku, a volonteri im pomažu da poprave uređaje. Procijenjuje se da u ovom trenutku ima oko 2.400 takvih kafića širom svijeta. Takođe, ove organizacije predlažu da se ukine porez na popravku kako bi još više ljudi popravljalo stvari umjesto kupovine novih.

Rado popravljamo namještaj, ne i televizore

Socijalno preduzeće Restart projekat otvorilo je dvije fabrike za popravku u Londonu gdje volonteri popravljaju donjetu elektroniku, a ljudi plaćaju koliko žele. Kodirektor Ugo Valori kaže da je cilj da se napravi nacionalna mreža sličnih mjesta kako bi popravka postala norma.

- Svako bi trebalo da ima pristup popravci i to treba da bude prva opcija kad se nešto pokvari umjesto da odustanemo i kliknemo za dostavu nečeg novog – ističe Valori.

Da građani zaista više ne kupuju tako lako, pokazuje istraživanje organizacije London Recycles. Četvrtina stanovnika britanske prestonice popravlja više u odnosu na period prije pandemije. Čak 93% ispitanika popravilo je nešto prethodne godine u poređenju sa 72% godinu prije toga.

Prošlogodišnje istraživanje YouGov o stvarima koje bi ispitanici rado popravljali sami, pokazalo je da bi Britanci najprije popravljali namještaj od drveta (60%). Svaki četvrti ispitanik je rekao da je pokušao da popravi usisivač, ali samo 14% bi se "petljalo" sa televizorom. Skoro trećina ispitanika (30%) bi popravljao laptop ili kompjuter, ali samo 19% bi se latila popravke kad je riječ o pametnom telefonu. Istraživanje je pokazalo i da su muškarci znatno skloniji popravkama nego žene. Primjera radi, 44% muškaraca bi popravljalo laptop i tek 17% žena.

Da popravka ima sve više poklonika pokazuje i Espares, vebsajt koji nudi rezervne dijelove za sve, od frižidera do usisivača, a koji je zabilježio povećanje prodaje u odnosu na 2019. godinu.

Istovremeno, pokret "pravo na popravku" je izvojevao i pobjede u EU u pogledu promjene legislative. Kompanije koje prodaju frižidere, mašine za pranje veša ili televizore u Evropskoj uniji moraće da osiguraju da ti uređaji mogu da se poprave i 10 godina od kupovine.

Ipak, uprkos sve jačim glasovima zagovornika pokreta pravo na popravku, i dalje je riječ o subkulturi, kaže Tim Kuper, profesor održivog dizajna i potrošnje na Notingem Trent Univerzitetu.

- Iako ima na hiljade kafića za popravku širom svijeta koji rade odličan posao, i dalje su samo djelić u odnosu na milione proizvoda koje ljudi kupuju. Moramo napraviti otklon od kulture bacanja – kaže Kuper.

Da bismo to uradili, potrebne su sistemske promjene. Valori predlaže da se ukine porez na popravke kako bi se ljudi stimulisali da popravljaju umjesto da kupuju nove stvari. U Austriji vlada daje vaučere za popravku električnih uređaja u vrijednosti od maksimum 200 evra. Francuska je, s druge strane, uvela indeks popravke za neke električne proizvode kako bi potrošači prije kupovine znali koliko ih je teško popraviti.

M. D.