Suša nanijela štetu i kornišonima - Dodatni problem za izvoz stvaraju i čekanja na granici s Hrvatskom

Za razliku od ranijih sezona, uzgajivači kornišona u BiH ove godine su se našli u nedaći, zbog suše koja nanosi štetu na njihovim parcelama. Te vrste krastavca u dovoljnim količinama neće biti, a otkupljivačima problem dodatno stvaraju čekanja na granici s Hrvatskom.

Temperature zraka koje su se u živama termometara penjale iznad 32 stepena celzija u proteklih mjesec dana nisu pogodovale biljkama u intenzivnom uzgoju, među kojima su i kornišoni, vrsta krastavca koja je unazad nekoliko godina posebno zastupljena u BiH. Fiziološki procesi unutar biljke dovele su do uništavanja plodova, zbog čega se uzgajivači susreću s velikim podbačajem uroda.

Zemljoradnička zadruga Voćar i kompanija Voćar promet, nalazi se u grupi najznačajnijih uzgajivača i otkupljivača kornišona u Bosni i Hercegovini, a njihove projekcije proizvodnje ove godine su se kretale dvije hiljade tona krastavaca. Međutim, taj rezultat neće biti ispunjen kornišonima iz zvorničke, tuzlanske i bijeljinske regije.

- Zaključno s 1. augustom u berbi sam imao 800 tona, što je podbačaj za okvirno 15%. U drugom dijelu sezone u augustu i polovini septembra vjerujem da nećemo ostvariti ni polovinu proizvodnje od spomenutih 800 tona. U konačnici za očekivati je da ćemo imati pad proizvodnje između 35 i 40 posto - kazao je za Klix.ba Fahrudin Delibajrić menadžer Voćar prometa.

Podbačaj proizvodnje sa sobom će po automatizmu donijeti i loš finansijski rezultat, za uzgajivače, ali i otkupljivače kornišona.

- U našoj kooperaciji mi imamo okvirno 500 osoba koje su uključene u sistem proizvodnje. U proljetnoj sjetvi smo praktično uložili između 600 i 700 hiljada KM. Kada je riječ o tržištu, sve potrebe nećemo moći zadovoljiti - ističe Delibajrić.

Teška situacija je i na području semberske regije, kao i Tuzlanskog kantona, gdje se uzgajivači susreću s velikim padom uroda.

- Odbacivanje cvjetova i manje plodonošenje pogodilo je uzgajivače kornišona u Tuzlanskom kantonu. Također, zbog suše, svima se dešava i nedostatak vode za navodnjavanje, što našim uzgajivačima predstavlja dodatni problem. Na određenim parcelama već smo imali potpuno uništenje i ova godina će na kraju biti izuzetno teška - kaže za Klix.ba predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori TK Suad Selimović.

Otkupljivači kornišona izvozno su orijentisani, a već nekoliko godina se suočavaju s problemom otežanog plasmana proizvoda na evropsko tržište. Naime, na Graničnom prijelazu Gradiška, gdje ide izvoz svježeg voća i povrća iz BiH, fitosanitarni inspektori Republike Hrvatske rade do 15 sati, bez angažmana u danima vikenda.

Zbog čekanja i po dva dana, samo radi pregleda dokumentacije, jer su utovari zapečaćeni od bh. inspektora, izvoznici trpe štetu jer ne stižu na istovar na vrijeme, roba postaje loša i gubici su neminovni.

- Česta su čekanja na granici, a zbog toga smo već imali situaciju da nam je kamion do Njemačke stigao za šest dana te je propala jedna pošiljka vrijedna 30.000 EUR. Mi smo u petak natovarili kamion za Njemačku, koji je morao krenuti zaobilaznim putem preko Mađarske, što nam dodatno stvara probleme - žali se Selimović.

Kada je riječ o ovogodišnjim cijenama kornišona, prva klasa košta 1,55 KM po kilogramu, druga je 0,75 KM i treća 0,15 KM. Cijene repromaterijala su povećane za skoro 40%, što je svakako dodatni teret u priči o bosanskohercegovačkim kornišonima.