Horvath: Gubitak ruskog tržišta bez ozbiljnog uticaja na kompanije, u sljedećoj godini rast prihoda

Više od 70% kompanija očekuje porast prihoda do kraja 2022. godine, a kada je riječ o narednoj godini, taj procenat iznosi gotovo 80%, pokazuje studija međunarodne konsultantske kuće Horvath, objavljena krajem juna ove godine.

U istraživanju je učestvovalo 280 izvršnih, finansijskih i direktora ostalih sektora u kompanijama iz Srbije i još 17 zemalja. Njihova ključna ocjena je da je uticaj sukoba u Ukrajini na prvobitno planiranu prodaju bio relativno nizak te da se ni gubitak Rusije kao tržišta nije značajnije odrazio na prihode kompanija.

Za stručnjake iz 10 oblasti poput bankarstvа i finansijа, automobilskе industrijе, energetikе, transportа, medicinskе tehnologijе, postoji više objašnjenja zašto je većina kompanija uprkos stagnaciji obima prodaje uspjela da poveća profit.

Ovo se odnosi i na kompanije koje su u proteklom periodu izgubile Rusiju kao tržište, a jedno od glavnih objašnjenja za ovaj paradoks je trenutna inflacija. Veliki broj narudžbina u proteklom periodu upućuje na dobre prognoze za 2023. godinu. U međuvremenu, poremećaji u lancima snabdijevanja i nestašice materijala dovele su do nemogućnosti zadovoljenja ove rastuće potražnje.

- Unapređenje situacije u sferi distribucije ponovo će otvoriti prostor rastu proizvodnje i povećanju prihoda. Čak tri od četiri kompanije očekuju povećanje prodaje, a najveći rast može se očekivati u industriji transporta i logistike, koja je bila veoma pogođena krizom uzrokovanom kovidom-19 i koja se sada oporavlja. S druge strane, očekuje se da će kašnjenja u isporuci tokom ove godine na neke industrije imati negativne efekte, kao što je, na primjer, automobilska. Ipak, zbog velike potražnje za automobilima i dalje postoji blago pozitivno raspoloženje i optimizam - kaže Maria Boldor iz konsultantske kuće Horváth.

Čak ni trenutni sukob u Ukrajini nije imao većeg uticaja na prihode industrija kao što su transport i logistika, bankarstvo i energetika. Štaviše, istraživanje je pokazalo da su neke kompanije u energetskom sektoru imale koristi od skoka cijena sirovina i iskoristile priliku da nesrazmerno povećaju cijene sopstvenih proizvoda. Istovremeno, rast troškova proizvodnje osjetila su preduzeća iz oblasti biotehnologije, nafte, hemikalija i građevinarstva, navodi se u saopštenju Horvatha.

- Ove industrije su snažno pogođene poremećajima u lancu snabdijevanja, nestašicama materijala i rastom cijena sirovina i energenata, što je direktno prouzrokovala novonastala situacija. Njihova prednost je što mogu da prenesu većinu povećanja cijena na svoje kupce, dok neke kompanije, kao što su dobavljači automobila, mogu prenijeti samo mali dio povećanja troškova - pojašnjava Boldor.

Upravo je poskupljenje energenata i sirovina glavni ekonomski izazov trenutnog rata u Ukrajini, a dugoročno rješenje ovog problema Maria Boldor vidi u kreiranju otpornijih lanaca snabdijevanja.

- Preduzeća čiji su procesi snabdijevanja zaštićeniji od spoljnih faktora manje su podložna negativnom uticaju poskupljenja cijena sirovina. Ovo omogućava kompanijama da, sa jedne strane, adekvatno odgovore na postojeću tržišnu potražnju i, sa druge, stvore mehanizme koji će im pomoći da se u budućnosti lakše nose sa rizicima koji mogu proisteći iz trenutne globalne situacije, navodi Boldor.

Horvath

Marija Boldor

sukob u Ukrajini

kompanije

prihodi kompanija

rast

lanci sbabdijevanja