Prinosi pšenice u Srbiji zbog suše manji do 30%, prosječni oko 4,5 tone
Izvor: Beta
Utorak, 05.07.2022.
07:52
Utorak, 05.07.2022.
07:52
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/matthiasboeckel)
On je za Betu rekao da ima njiva gdje nije bilo padavina i gdje su prinosi pšenice 2,5-3,5 tona po hektaru, a da su u južnom Banatu i Sremu prinosi do 8,5 tona i da će "to popraviti prosjek u Srbiji".
- Pšenica je zbog suše preskočila pojedine faze nalivanja zrna, ali ima dobru hektolitarsku masu i sadržaj proteina, međutim biće slabijeg tehnološkog kvaliteta. To znači da je zrno sitnije i sadrži dosta proteina u omotaču, ali ne i u sredini zbog čega će biti manje kvalitetno brašno jer neće moći da upija vodu i teže će se razvlačiti testo - rekao je Malešević.
Dodao je da je to posljedica, ne samo suše, već i neblagovremene prihrane pšenice zbog skupog mineralnog đubriva.
Malešević je rekao da je očekivani ukupan rod pšenice u Srbiji oko 2,6-2,7 miliona tona.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednika Banata Dragan Kleut rekao je da je rod pšenice zbog nedostatka vlage i visokih temperatura manji za oko 30% i da se očekuje da prosjek iznosi od 4,5 do pet tona po hektaru.
Pšenica, prema njegovim riječima, ima dobru hektolitarsku masu, ali proizvođači neće moći da zarade ni ove godine kada je cijena veća nego prethodnih jer su višestruko porasli troškovi.
- Ulaganje po hektaru ove godine iznosilo je 145.000 dinara, ako je zasijana na sopstvenoj zemlji. U te troškove nije uračunata nadoknada za iznajmnjivanje zemljišta ako je zasijana na tuđem, kao ni amortizacija i zarada poljoprivrednika kao da je robijaš - rekao je Kleut.
Dodao je da je samo izdatak za mineralno đubrivo, zbog astronomske cijene, iznosio 75.000 po hektaru.
On je rekao da jedino poljoprivrednici sa prinosom od pet tona po hektaru i ako uspiju da pšenicu prodaju po 35 dinara, što je vrlo teško, mogu da malo više zarade od sume koju su uložili, a to je oko 30.000 dinara po hektaru, ali je takvih proizvođača malo.
Svi ostali, kako je rekao, čiji su prinosi niži, neće moći da pokriju ni troškove, a kamoli da nešto zarade.
Kleut je rekao da su se poljoprivrednici ove godine borili, ne samo sa sušom, već i sa nezapamćenom najezdom insekta žitni bauljar koji jede koren pšenice, pa ima njiva gdje je na određenoj površini pšenica potpuno unišena i narastao je smo korov, pa su i prinosi 1,5 tona po hektaru.
Tagovi:
Savet udruženja poljoprivrednika Banata
Miroslav Malešević
Dragan Kleut
žetva pšenice
prinos pšenice
kvalitet zrna pšenice
nedostatak vlage
manjak padavina
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
