Elektroprivreda Srbije se dodatno zadužuje za još milijardu evra?

Da bi preduzeće u narednom periodu nesmetano funkcionisalo, Elektroprivreda Srbije (EPS) će morati da se dodatno zaduži u iznosu od čak 1 mlrd EUR, saznaje Demostat u izvorima bliskim Vladi Srbije.

Razlog zbog koga će EPS morati da aplicira za nove kredite je veoma loša finansijska situacija u preduzeću zbog poslovne politike sprovođene u vrijeme kada je direktor bio Milorad Grčić, koji je zbog toga 12. januara ove godine bio prinuđen da podnese ostavku.

- Od novog rukovodstva na čelu sa v.d. direktorom Miroslavom Tomaševićem nadležni očekuju da sredi haos koji je iza sebe ostavio Grčić usljed nestručnog i bahatog rukovođenja preduzećem. Međutim, to je nemoguće ostvariti bez finansijske injekcije EPS-u koji je tokom Grčićevog mandata praktično doveden do "prosjačkog štapa". Zbog lošeg kvaliteta uglja, nedovoljno obezbjeđenih količina i zbog nedostatka mazuta EPS je u prošloj zimskoj sezoni proizveo manje struje nego što je bilo planirano. To je bio razlog da je uvozi u velikim količinama u periodu kada je ona najskuplja, a to je tokom zime. Usljed niza havarija na proizvodnim postrojenjima došlo je do dodatnog smanjenja domaće proizvodnje i povećanja interventnog uvoza što je u potpunosti istanjilo kasu preduzeća - objašnjava sagovornik Demostata.

Prema njegovim riječima, taj problem Vlada Srbije namerava da reši, novim zaduženjima i onako već prezaduženog EPS-a. Plan je, kako kaže, da se EPS kod banaka zaduži u iznosu od 700 do 800 mil EUR.

- Razmišlja se da se ostatatak novca do iznosa od 1 mlrd EUR EPS-u obezbjedi kroz neki vid državnih subvencija. Informacije koje su se pojavile u javnosti da će EPS u narednom periodu iz javnog preduzeća biti pretvoren u akcionarsko društvo izazvale su spekulacije u stručnim krugovima da je tu riječ o manevru nadležnih kako bi se našao način da EPS dođe do kredita u uslovima sve strožijih uslova zaduživanja srpskih državnih preduzeća. Drugim riječima, postoji bojazan da do svojinske transformacije EPS-a dolazi zbog toga kako bi za potrebe dobijanja kredita moglo da dođe do zalaganja akcija preduzeća, kaže izvor za Demostat.

Izvor Demostata blizak Elektroprivredi Srbije ipak tvrdi da do te opcije neće doći već će kredit biti obezbjeđen državnim garancijama i ako bude potrebe donošenjem odluke o tome u Skupštini Srbije.

- Po svemu sudeći model za pretvaranje EPS-a u akcionarsko društvo će biti onaj koji je primijenjen u slučaju Elektromreže Srbije. To će onda značiti da je reč o takozvanom zatvorenom akcionarskom društvu u 100 procentnom vlasništvu države. U praksi to znači da nema trgovanja njegovim akcijama niti da je preduzeće licencirano na berzi. Stoga će zaduživanje ići na isti način kao što je išlo dosad, odnosno kroz državne garancije - ističe izvor Demostata.

Ono što je potpuno izvjesno je to da je jedan od razloga što će EPS zarad nesmetanog funkcionisanja morati da posegne za novim kreditima i taj što je to preduzeće bilo prinuđeno da izdvoji znatne sume novca za nabavku uglja iz inostranstva. Poseban problem predstavlja to što EPS posjeduje sopstvene površinske kopove iz kojih se snabdijeva jeftinim ugljem međutim i pored toga uvoz stranog je na žalost sada postao nasušna potreba.

Prema navodima stručne javnosti ali i nadležnih na površinskim kopovima u Srbiji se ne proizvodi dovoljno lignita što iziskuje njegov uvoz po veoma visokim cijenama. Tako je, Vlada Srbije odobrila EPS-u da do kraja 2023. godine uveze četiri miliona tona uglja, kako bi se obezbjedio nesmetan rad Termoelektrana Nikola Tesla, koje pokrivaju polovinu potreba za strujom u zemlji. Naime, u ovom trenutku Rudarski basen Kolubara" daje za trećinu manje uglja neophodnog za zimu. Problem stvara i to što odlagač na kojem je prošle zime došlo do havarije još uvijek nije u funkciji ali dobre vijesti su da bi trebalo da bude operativan do kraja godine.

U RB Kolubara trenutno se proizvodi oko 62.000 tona uglja dnevno, a do kraja ljeta će se kopati 80.000 tona. To je ipak nedovoljno zbog čega je uvoz neophodan. Za proizvodnju jednog megavat – sata struje u prosjeku je potrebno 1,6 tona uglja i u EPS-u ističu da je u ovom trenutku jeftinije uvoziti ugalj nego struju.

Shodno tome ugovoren je uvoz 300.000 tona uglja iz Pljevalja u Crnoj Gori i 100.000 tona iz Banovića u Bosni i Hercegovini. Taj ugalj je kvalitetniji od onog koji se proizvodi u površinskim kopovima u Srbiji, što će obezbjediti podizanje kvaliteta EPS-ovog uglja i smanjiti upotrebu mazuta. U opticaju je i nabavka uglja iz Rumunije i Bugarske, ali problem u tom slučaju predstavlja transport koji povećava troškove uvoza.

Na žalost ovaj uvoz uglja će Elektroprivredu Srbije koštati "papreno". Drugim riječima, "neodgovorno rukovođenje, zbog čega teren na kopovima RB Kolubara nije blagovremeno pripremljen za iskopavanje uglja, u periodu dok je v.d. direktora EPS-a bio Grčić, preduzeće će koštati između 280 do 300 mil EUR", piše Demostat. Toliko će, kažu dobro obavješteni, EPS biti prinuđen da plati za uvoz uglja koji mu nedostaje za proizvodnju struje tokom naredne dvije zimske sezone.

Epilog, svega ovoga je da će u toku godine sasvim sigurno doći i do poskupljenja maloprodajne cijene struje za domaćinstva i privredu. Za koliko će struja poskupeti i kada će to biti preostaje da se vidi. Loša vijest za potrošače je i to da će, kako tvrde eksperti, doći i do dodatnog skoka cijena uglja koji se koristi kao ogrjev u značajnom broju domaćinstva u našoj zemlji. One su već skočile za 50% u odnosu na prošlu godinu i u ovom trenutku dostižu između 16.500 do 16.800 dinara za tonu kvalitetnog mrkog uglja Banovići.