Šengenska pravila za građane BiH: Preko granice samo kao turisti

Da bi se spriječio šverc, rad na crno, kriminalne radnje, te sve ono za šta bi neki mogli u lošem kontekstu iskoristiti bezvizni režim, šengenska pravila propisuju da je boravak bez vize duži od 90 dana ilegalan i može rezultirati trajnom zabranom ulaska u te zemlje.

Ipak, ovo ne treba da brine obične građane BiH, odnosno one koji nisu zlonamjerni, jer ukoliko se postupa prema pravilima, problema i kazni ne bi trebalo biti.

Pomoćnik ministra bezbjednosti BiH, Samir Rizvo, ne smatra da je trajna zabrana ulaska u zemlje Šengena, ukoliko se prekrše određena pravila, prijetnja građanima BiH ili RS, nego je to upozorenje koje postoji i kod nas.

"Ako neko u stranoj zemlji ostane duže od odobrenog boravka, on automatski čini prekršaj i normalno je da poslije toga slijede sankcije. To su pravila za sve one koji dolaze u zemlje Šengena, kao što su građani Srbije, Makedonije i mnogi drugi", ističe Rizvo, te dodaje da su kroz dosadašnju kampanju o bezviznom režimu htjeli da upozore građane BiH, da ne bi došli u situaciju da prekrše predviđenu regulativu, te budu izloženi sankcijama, pa i trajnoj zabrani ulaska u zemlje EU.

Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose Banja Luka, ističe da se ovim pravilima ne brani određena zemlja od običnih i normalnih građana BiH, ili bilo koje druge zemlje, već od onih, koji bi boravak mogli da iskoriste na negativan način.

"Jednostavno se ne može pobjeći od ovih pravila i ona se moraju poštovati. Mi smo na ta pravila pristali i zna se da ona ne podrazumijevaju totalnu slobodu. Ukoliko se određena osoba uhvati 91. dana boravka u određenoj zemlji Šengena, dobiće kaznu zabrane ulaska", pojašnjava Šolaja, te dodaje da se upravo oko ovog ugovora i najviše dogovaralo tokom potpisivanja.

Prema njegovim riječima, veliki problem stvara i rad na crno, jer Evropa ne dozvoljava da se bezvizni režim iskorištava u te svrhe, pa će radikalnim mjerama nastojati da izbjegnu upravo to.

U svakom slučaju, što se tiče kršenja pravila, kazni i trajne zabrane ulaska u zemlje EU, sve zavisi od situacije zbog koje je došlo do prekoračenja dozvoljenog roka boravka.

"Siguran sam da ukoliko se desi smrtni slučaj, porođaj, hitna operacija, odnosno nešto nepredviđeno i normalno, može se pokazati doza tolerancije od strane EU", kaže Predrag Praštalo, direktor Evropskog pokreta BiH, te dodaje da postoje određene alternative rješavanja slučaja, jer je EU zasnovana na humanitarnoj osnovi, te će ljudski problem s razumijevanjem riješiti.

"Našim građanima treba pojasniti da ukidanje viznog režima ne znači pravo na stalni boravak, pravo na neograničeno zaposlenje ili bilo koji drugi oblik zahtijevanja stalnog boravka. Nama ovakva upozorenja, kao i svima, smetaju, ali s druge strane potrebno je razumijevanje i ovo upozorenje nije upućeno protiv bilo koga u BiH ili RS, već je ono jednostavno plod dosadašnjeg iskustva zemalja", kazao je Praštalo, te dodao da su mjere strože upravo iz razloga što, kada su vize ukinute Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori, brojni građani tih zemalja tražili su azil u zemljama EU.

Prema njegovim riječima, u tom periodu su i pripadnici romske nacionalne manjine iz Rumunije masovno tražili azil, mada je već prije toga bilo dogovoreno da ne postoje mogućnosti za dobijanje azila. Romi su ovih dana, podsjetimo, zabrinuli i Njemačku, koja je nagovijestila čak mogućnost vraćanja viznog režima za građane BiH, jer je na teritoriju ove zemlje prošle sedmice stigla grupa Roma iz Bijeljine i Vlasenice s namjerom da zatraže azil.