Austrija 2023. zabranjuje kotlove na gas u novim zgradama

Austrija priprema zakonska rješenja za postepeni prestanak korišćenja fosilnih goriva za grijanje, počevši sa zabranom postavljanja kotlova na gas u novim zgradama, koja bi bila uvedena dogodine. Sistemi za grijanje na ugalj i lož-ulje će morati da se do 2035. prebace na obnovljive izvore, a 2040. je predložena kao rok za gas, piše Igor Todorović za portal Balkan Green Energy News.

U Austriji na grijanje odlazi četvrtina potrošnje gasa, izjavila je ministarka klimatske akcije, životne sredine, energetike, mobilnosti, inovacija i tehnologije Leonore Gewessler pri predstavljanju amandmana na Zakon o grijanju na obnovljive izvore. Istakla je da na kupovinu fosilnog gasa u inostranstvu, prvenstveno od Rusije, odlaze 2 mlrd EUR godišnje.

- Zamjena svake grijalice na gas održivim sistemom grijanja je korak ka smanjenju zavisnosti. Svaki stan kojeg održavamo toplim koristeći održivo grijanje nas čini slobodnijima i manje izloženima na ucjene. Zbog toga od 2023. treba da se obustavi grijanje na gas u novim zgradama - podvukla je Gewessler.

Po još aktuelnom planu, tu tehnologiju je trebalo zabraniti 2025. godine. Austrija više od 80% svog gasa nabavlja od Rusije.

Kada se uređaj za grijanje na lož-ulje ili ugalj pokvari, moraće da bude zamijenjen sistemom na obnovljive izvore, a najkasnije 2035. svi će biti zamijenjeni, stoji u prijedlogu. Vlada je instaliranje takvih sistema zabranila prije dvije godine.

Što se tiče grijanja na fosilni gas, plan je da se ono iskorijeni do 2040, a takvi sistemi mogu da se prebace i na biogas, dodala je ministarka.

Svako ko se prebaci na sisteme grijanja iz obnovljivih izvora, na primjer pelet ili toplotne pumpe, ima prava na pomoć od 7.500 EUR od centralne vlade, izjavila je Gewessler. Pokrajine daju dodatne subvencije. Ministarka je podsjetila da siromašna domaćinstva mogu da dobiju bespovratna sredstva koja bi pokrila cjelokupni trošak.

Treba pomenuti da je u nacionalnoj strategiji za vodonik, predstavljenoj početkom mjeseca, korišćenje tog goriva u automobilima i kamionima i za grijanje proglašeno neefikasnim. Vlada je saopštila da namjerava da do kraja decenije zamijeni 80% vodonika dobijenog od fosilnih goriva "klimatski neutralnim" vodonikom. Ta kategorija je šira od zelenog vodonika, koji se dobija elektrolizom uz napajanje strujom iz obnovljivih izvora.

Ovakva definicija, stoga, ostavlja prostor za korišćenje takozvanog plavog vodonika. On se proizvodi od prirodnog gasa, ali tako da se emisije ugljen-dioksida iz tog procesa zarobljavaju prije nego što dospiju u atmosferu. Ružičasti vodonik se takođe dobija tako što se cijepaju molekuli vode, ali korišćenjem struje iz nuklearnih centrala, koje se smatraju klimatski neutralnim.

Dalje, Gewessler je upravo otkrila prijedloge za pojednostavljivanje postupka planiranja vjetroparkova, gdje je glavni cilj da se prenebregne blokada takvih projekata u saveznim pokrajinama na zapadu zemlje. U Forarlbergu, Tirolu i Salcburgu još uvijek nema vjetroelektrana.

Rekla je da će ubuduće investitori moći da sprovode procjene uticaja na životnu sredinu i onda kada postupak zoniranja nije okončan. Dodatna ideja je da im se olakša da podešavaju svoje planove, na primjer da se odluče za snažnije vjetroturbine nego što su prvobitno hteli, budući da postaju isplativije.

Ovakav potez bi se poklopio s mjerama iz paketa REPowerEU Evropske unije za otklanjanje zavisnosti od ruskih fosilnih goriva. Ubrzavanje izgradnje solarnih parkova i vjetroelektrana bi se ubrzalo tako što bi procedure za zaštitu životne sredine i zoniranje bile skraćene.

Austrija nastoji da već 2040. postane klimatski neutralna. U međuvremenu, ta država želi da celokupnu proizvodnju energije najkasnije 2030. prebaci na obnovljive izvore. Posljednja elektrana i toplana na ugalj je prebačena u rezervu prije dvije godine.