Konobari istisnuli informatičare - Pogledajte šta je još pokazalo istraživanje domaćeg tržišta rada

Domaće tržište rada doživjelo je velike promjene, što potvrđuje i podatak da su u prvom ovogodišnjem kvartalu stručnjake informacionih tehnologija sa prvog mjesta liste najtraženijih istisnuli operateri u kol centrima, konobari i bravari, kojih uglavnom nema ni za lijek.

Istraživanje portala MojPosao.ba pokazalo je da je došlo do oscilacija u ponudi i potražnji, ali i do promjene strukture traženih zanimanja i radnog okruženja. Samo na tom portalu u prvom ovogodišnjem kvartalu objavljeno je više od 3.700 oglasa za više od 8.600 radnih mjesta i kako su naveli predstavlja znatan porast u odnosu na isti period prošle godine.

- Osim što je zabilježen rast oglasa za posao, podaci govore i o izmjenama strukture najpopularnijih zanimanja u BiH. Operateri u kol centrima, trgovci u maloprodaji i veleprodaji, komercijalisti, konobari te radnici u proizvodnji se nalaze u samom vrhu najtraženijih zanimanja, a odmah iza njih na ljestvici su kuvari, vozači, finansijski službenici te zanatska zanimanja, kao što su bravari, zavarivači, ali i električari - pokazalo je istraživanje portala MojPosao.ba. Na listi deset najtraženijih u prvom kvartalu nema zanimanja u vezi sa IT-ijem.

Da li će se svršeni osnovci koji sada biraju buduća zanimanja osvrnuti na ovo i slična istraživanja prilikom upisa u srednje škole, teško da iko može precizno reći. Privrednici smatraju da to usmjerenje kreće iz porodice te da djeca najčešće prilikom izbora srednje škole ispunjavaju želje roditelja.

- Nažalost došlo je do drastičnih promjena i u svijetu i kod nas. Pojedina zanimanja nisu više interesantna, a djeca uglavnom idu linijom manjeg otpora i žele što kraćim putem da dođu do zarade, bez prevelikog truda. Poremetili smo obrazovne procese, vrijednost diplome izgubila je smisao. Neko ko je završio visoku školu i radi u nekoj zdravstvenoj ustanovi i zna da će zaraditi maksimalno 1.600 maraka, a konobar zaradi toliko sa bakšišom i onda se postavlja pitanje zašto bi se neko mučio i išao u školu 15 ili 17 godina kada sa mnogo manje muke može imati ista primanja - rekao je za Glas predsjednik Područne privredne komore Doboj Radovan Pazurević.

Naglasio je da je sve ovo što se dešava toliko poremetilo tržište da nema radnika ni za jednu djelatnost.

- Posebno zanimanja koja stvaraju novu vrijednost nikome više nisu interesantna. Ta zanimanja često iziskuju i neku fizičku aktivnost, odgovornost, prisustvo, a mnogi od toga bježe. Zbog toga su privrednici dovedeni u situaciju da preuzete obaveze ne mogu da ispune. I nije to samo kod nas, isto se dešava i u inostranstvu - objasnio je Pazurević.

Član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca trgovine, turizma i ugostiteljstva RS Horeka Zlatan Tatić rekao je da je potražnja za konobarima veća nego za IT stručnjacima, jer su prvi mahom otišli da rade na primorju.

- Hrvatska vapi za svom radnom snagom, ne samo ugostiteljima, i može se očekivati da kod nas budu sve veći problemi. Lani je bilo teško, ove godine ćemo možda i preživjeti, iduće ne vjerujem. Svi moramo bar pokušati da sačuvamo radnu snagu, da dignemo plate i da budu smanjena opterećenja na plate. Jača tržišta veće platežne moći dobijaju utakmice - zaključio je Tatić.

Ekonomista Zoran Pavlović rekao je da je situacija takva da je BiH postala mjesto gdje je lako pronaći mlade koji dobro govore engleski i kojima ne pada teško da rade u kol centrima.

- U posljednje vrijeme otvoreno je nekoliko takvih centara. Sa druge strane IT tržište je relativno zasićeno, produkcija tih kadrova u Srbiji je u ekspanziji, a kada je riječ o konobarima, u tom sektoru je katastrofa totalna. Sve što su mogle da povuku Hrvatska i Slovenija povukle su i sada u renomiranim restoranima u Banjaluci ne mogu da nađu iole obučenog konobara, ako se neko i pojavi, traži platu 1.300 KM - rekao je Pavlović upozorivši da je bi biroi za zapošljavanje trebalo da sagledaju potrebe tržišta i u tom smjeru organizuju prekvalifikacije nezaposlenih.

Istraživanje portala MojPosao.ba pokazuje da se na oglase u prvom kvartalu prijavilo više od 100.000 kandidata, što predstavlja rast u odnosu na 2019. godinu.

Kako navode, u poređenju sa 2019. i 2020. godinom, stiče se utisak da se tržište oporavilo i da se potražnja za radnicima vratila na pretpandemijski nivo.