Svjetska banka revidirala procjenu ovogodišnjeg privrednog rasta Srbije sa 4,4 na 3,2%

Privredni rast Srbije usporiće se u 2022. na 3,2 sa ranije prognoziranih 4,4% pod uticajem više ekonomskih kriza u svijetu, uključujući i rat u Ukrajini, navodi se u danas objavljenom Redovnom ekonomskom izveštaju za Zapadni Balkan Svjetske banke. Srbija se, kako je ocijenjeno u izvještaju koji je objavila beogradska kancelarija Svjetske banke, u velikoj mjeri oporavila od pandemije kovida 19, ostvarivši u 2021. rast realnog BDP od 7,4%, podstaknutog snažnom privatnom potrošnjom i investicijama.

Svjetska banka je upozorila da se posljedice rata u Ukrajini negativno odražavaju na izvoz iz Srbije, kao i na strane direktne investicije, doznake i prihode od turizma, uz predviđanje da će Srbija držati makroekonomsku stabilnost uprkos naglašenim negativnim rizicima koji bi se mogli ostvariti u 2022.

- Inflacija je već u porastu, a može se očekivati i njeno dalje ubrzanje, baš kao i u drugim državama istočne Evrope, usled povećanja cijena hrane i energenata na svetskom tržištu - ukazuje se u Izvještaju koji prenosi FoNet.

Fiskalni deficit bi, kako se dodaje, mogao biti viši od projektovanog zbog usporavanja privrednog rasta i potrebe za većom javnom potrošnjom u formi subvencija i garancija kao podrške preduzećima iz sektora električne energije i gasa koja su pogođena krizom.

- Očekuje se da će privreda Srbije na srednji rok ostvarivati stabilan rast od oko tri odsto godišnje, što je slično stopi rasta zabilježenoj pre pandemije - rekao je direktor kancelarije Svjetske banke u Srbiji Nikola Pontara.

Ti izgledi, prema njegovim riječima, prevashodno zavise od spoljašnjih činilaca, kao što su rat u Ukrajini i globalna energetska kriza, ali i od brzine kojom Srbija bude sprovodila unutrašnje reforme sa ciljem finansijske konsolidacije svojih javnih preduzeća.

Slično kao i u slučaju Srbije, projekcije rasta korigovane su i za sve druge zemlje Zapadnog Balkana, a prema novim analizama, stopa rasta će u regionu u 2022. iznositi 3,1%.

- Uprkos snažnom oporavku od pandemije, Zapadni Balkan se sada suočava sa novim izazovima čiji uticaj dodatno otežava rat u Ukrajini, a među njima su rast cijena energenata i hrane, visoka inflacija i usporavanje trgovinske razmjene i investicija - rekla je direktorka Svjetske banke za Zapadni Balkan Linda van Gelder.

Ocijenila je da će zemljama Zapadnog Balkana biti potrebna pažljivo promišljena podrška u vidu javnih politika koje će im omogućiti da nađu izlaz iz tih kriza i zaštite značajne rezultate ostvarene tokom 2021, između ostalog i na polju smanjenja siromaštva.

U izvještaju se navodi da na Zapadnom Balkanu ne može biti održivog rasta bez strukturnih reformi u cilju podizanja produktivnosti, jačanja konkurencije, ulaganja u ljudski kapital i unapređenja upravljanja.

- U ovom neizvjesnom okruženju, privredni rast podstakle bi mjere za smanjenje regulatornih troškova za privredu, povećanje tržišne konkurencije, podršku učešću svih građana na tržištu rada i jačanje nezavisnosti javnih institucija - zaključak je Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan Svjetske banke.

Svjetska banka

Nikola Pontara

Linda van Gelder

Redovni ekonomski izvještaj za Zapadni balkan

privredni rast

prognoza

revizija

smanjenje

kovid 19

kriza u Ukrajini