NavMenu

Najizazovnije rute brodova za krstarenje na svijetu

Izvor: B92 Srijeda, 04.05.2022. 08:08
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/Ed Judkins)Ilustracija
Plovidba i krstarenje kolosalnim brodom nije loš podvig ni pod kojim uslovima, ali određene rute, kao što je uski Suecki kanal podložan pješčanim olujama, koji je prošle godine neslavno blokiran kontejnerskim brodom ili vjetroviti vodni putevi obrubljeni glečerima Aljaske, su posebno izazovni.

Endi Vinbou, glavni pomorac koji je upravljao brodovima širom svijeta, kaže za CNN Travel da složenije rute često karakterišu "nepovoljni vremenski uslovi, nedostatak prostora za manevrisanje usljed prirodnih opasnosti i nedostatak navigacionih pomagala".

Ovi faktori će uticati na bilo koje plovilo, ali brodovi za krstarenje sa više paluba mogu biti više pogođeni zbog njihove velike zapremine.

- Što je veći brod, veći je vjetrovnjak - tako kaže Dejvid Pembridž. Pembridž je penzionisani kapetan broda za krstarenje koji je decenijama radio na brodovima kojima upravljaju P&O Cruises i Princess Cruises.

Kada visoke brodove udara vjetar, oni su skloni klizanju - termin koji se koristi za opisivanje broda koji je duvan u stranu. Da bi se suprotstavio ovom efektu, brod se mora upravljati pod uglom.

Ovaj manevar je dodatno težak kada se prelazi preko plovnog puta kao što je Suecki kanal ili Panamski kanal. U ovim uskim kanalima, brodovi takođe treba da izbjegavaju udarce u stranice kanala.

- Ako prođu velikom brzinom, to izaziva eroziju obala i odvlači dio pijeska sa bokova u centar kanala, što nije dobro jer ga čini manje dubljim - objašnjava Pembridž.

Suecki i Panamski kanali najizazovniji

Iako Suecki i Panamski kanal imaju neke objedinjujuće karakteristike, postoje i ključne razlike između egipatskog plovnog puta i južnoameričkog kanala. Tamo gdje je Panamski kanal uglavnom oivičen šumom i vegetacijom, Suec je okružen ravnim pustinjom, što znači da postoji potencijal za slabu vidljivost izazvanu pješčanim olujama.

I dok je Suec od 120 milja uglavnom ravan, Panamski kanal od otprilike 50 milja "vijuga i izlazi sa ostrva", kako kaže Pembridž, sa ovom topografijom koja dodaje još jednu dimenziju izazovu.

- To je drugačija vrsta teškoća, ali i dalje zahtijeva prilično intenzivnu koncentraciju kroz to - objašnjava Pembridž.

Brodovi koji prelaze Panamski kanal takođe moraju proći kroz tri različita seta brava. Poslednjih godina, brave su proširene kako bi bolje prihvatile veće brodove, ali kada je Pembridž redovno plovio rutom, njegovo plovilo bi bilo odvojeno od strana prevodnice za samo nekoliko stopa.

U Panami, mehaničke lokomotive takođe pomažu da se kruzeri vuče kroz prevodnice, dok u posebno uskim djelovima Sueca tegljači pomažu u vođenju većih brodova.

- Ovo je inače dug dan za tim koji je na brodu, jer počnete i ne stajete dok ne prođete na drugi kraj - kaže Pembridž o prolasku kroz oba kanala.

Aljaska i norveški fjordovi

Brodovi koji plove oko Aljaske takođe se moraju boriti sa različitim dubinama vode. U kanalima plitke vode, brodovi moraju da se kreću polako kako bi izbegli stvaranje zone niskog pritiska ispod plovila koja bi mogla da izazove prizemljenje broda na morsko dno.

- Brodovi mogu da "čučnu" ako putuju prebrzo i zbog toga nemaju dovoljno prostora ispod kobilice - objašnjava to majstor pomorac Endi Vinbou. Rute krstarenja oko norveških fjordova i fjordova i kanala Čilea takođe uključuju povremeno plovidbu plitkim vodama.

Pokretna ostrva na Amazonu

Druge rute brodova za krstarenje predstavljaju probleme jer se njihova topografija stalno mijenja. Pembridž daje primjer rijeke Amazon, čiji se djelovi ponekad prelaze na južnoameričkim krstarenjima.

- Dno Amazona se neprekidno kreće i tako će na nautičkoj karti pokazati ostrvo, a kada stignete tamo, ostrva neće biti, već će se pomjeriti negdje drugdje - objašnjava on.

- Tada mnogo zavisi od kapetana, lokalni kapetani su ljudi koji poznaju rijeku i znaju kako se ona kreće. Gradske luke takođe mogu predstavljati izazove - dodao je.

Pembridž ukazuje na holandske luke Amsterdam i Roterdam i njemačku luku Hamburg, kao i na Ho Ši Min u Vijetnamu. Da bi pristali u bilo kom od ovih gradova, brodovi za krstarenje moraju prvo da pređu uski kanal, a koliko je to lako u velikoj meri zavisi od vremenskih uslova.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.