NavMenu

Naučnici sa Biotehničkog fakulteta u CG nude rješenje za suzbijanje crne pjegavosti vinove loze

Izvor: eKapija Četvrtak, 21.04.2022. 07:22
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Anna Biancoloto/shutterstock.com)Ilustracija

Suzbijanje crne pjegavosti vinove loze je izazov kako u poljoprivrednoj praksi, jer zahtijeva kombinovanje agrotehničkih i hemijskih mjera zaštite, tako i u nauci koja traži rješenje bez nepotrebnih tretiranja. Profesori Biotehničkog fakulteta prof. dr Jelena Latinović i prof. dr Nedeljko Latinović su, u saradnji sa italijanskim kolegama, ukazali na potencijalna rješenja, kao rezultat saradnje u okviru bilateralnog projekta od posebnog značaja sa Italijom.

O tome govore u dva rada objavljenim u renomiranim naučnim časopisima: u časopisu Plant Disease (Impact Factor 4.438) i u časopisu Frontiers in Plant Science (Impact Factor 5.753).

- Posebna kompleksnost u suzbijanju ove bolesti predstavlja zabrana pojedinih aktivnih materija fungicida u EU koji su do sada korišćeni za tretiranja loze (npr. mankozeb). Ovome treba dodati i težnju za sve manjom upotrebom sredstava za zaštitu bilja, koja nameće potrebu za iznalaženjem novih metoda suzbijanja koje će smanjiti broj prskanja - objašnjava profesor Latinović.

Oba objavljena naučna rada se odnose na razvoj i validaciju modela predviđanja infekcije od strane gljive Diaporthe ampelina (sinonim Phomopsis viticola), prouzrokovača crne pjegavosti vinove loze koja u vinogradima u Crnoj Gori izaziva značajne štete.

- Praktična primjena naučnih rezultata predstavljenih u ovim radovima odnosi se na mogućnost predviđanja ove bolesti i izbjegavanje nepotrebnih tretiranja vinove loze. Razvijeni model prognoze zasniva se na poznavanju biološkog ciklusa fitopatogene gljive, fenofaza razvoja vinove loze i vremenskih uslova potrebnih za ostvarivanje zaraze - navodi profesor Latinović.

Štete od crne pjegavosti, dodaje on, ogledaju se u zaostajanju vinove loze u porastu, smanjenju rodnog potencijala i skraćenju životnog vijeka čokota. Najviše su napadnuti lastari vinove loze, i to u njihovom donjem dijelu, gdje se javljaju najprije pjege, a potom i pukotine koje izazivaju lomljenje lastara i odumiranje pupoljaka. Simptomi na listovima se manifestuju pjegama okruženim žutim oreolom, a može doći i do deformacije i pucanja liske.

Bilateralni projekat u okviru kojeg su rađena istraživanja nosi naziv "Sistemi podrške odlučivanju na bazi web platforme u cilju unaprijeđenja održivosti vinogradarskog sektora u Crnoj Gori i Italiji (VITISUST)", a finansiralo ga je Ministarstvo nauke.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.