U šumama polovina RS - Jedan od najvažnijih resura potrebno čuvati i obnavljati

Prvi dan proljeća obilježava se kao Svjetski dan šuma, resursa koji je na globalnom nivou ugrožen zbog prekomjerne sječe, požara, poremećenog režima voda, različitih biljnih bolesti ali i često zbog lošeg upravljanja. Sačuvati šume nije lak posao.

To najbolje znaju u Hercegovini gdje je teren obrastao uglavnom niskim rastinjem, ali bore se sa istim problemima kao u visokim šumama - požarima, šumokradicama i štetočinama.

- Prošle godine smo imali gradaciju gubara, insekta koji je nanio velike štete na području trebinjske šume, ove zime još vodimo borbu protiv borovog četnjaka koji je napao borove kulture na području Trebinja i Bileće - rekao je Drago Petković iz trebinjskog Centra za gazdovanje kršom.

Drvoprerađivačka industrija u Srpskoj sa više od 10% učestvuje u ukupnoj industrijskoj proizvodnji i zapošljava svakog petog radnika. Odbijanje Savjeta ministara BiH da se privremeno zabrani izvoz drvnih sortimenata, stručnjaci ocjenjuju, u najmanju ruku, neobičnim.

- Јer je cilj bio zaštita domaće proizvodnje, jer potencijali domaće drvoprerade su mnogo veći nego što javna preduzeća u BiH mogu da ponude - istakao je Slaven Gojković, direktor ЈP Šume Srpske.

Na svjetskom nivou, zbog klimatskih promjena i zagađenja, gubitak šuma će se nastaviti, uprkos naporima da se sačuvaju.

- Šume kao najsloženiji ekosistem na kopnu ne stvaraju samo kiseonik, već su zona između ljudskog uticaja i prirodnih nepogoda sa kojima se suočavamo. Sve češće su poplave, šumski požari, erozija, suša. U tom lancu prirodnih nepogoda koje su intenzivirane u zadnjoj dekadi, šume imaju najsnažnije funkcije - kaže Marijana Kapović Solomun, dekanesa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.

Novo Pržulj, predsjednik Odbora za biotehnološke nauke Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske kaže da je nejgore to što uvijek treba nešto da se desi.

- Evo šta se dešava i u poljoprivredi, nema sirovina, a mi smo uvijek govorili da to jeftino možemo kupiti. I ovo šta se sada dešava u svijetu, nam otvara oči i ukazuje na činjenicu da moramo da čuvamo svoje, da iskorišćavamo održivo - dodao je Pržulj.

Šume u svijetu pokrivaju 30% ukupnih kopnenih površina, a procjene su da neplanskim sječenjem godišnje nestane oko 16 miliona hektara šuma. U posljednjih 25 godina u svijetu je uništeno čak 100 miliona hektara šuma.

Najznačajniji kesetnov kompleks u RS nalazi se u Kostajnici.

- Ukupna šumska površina na području ove lokalne zajednice iznosi 3.847 hektara - rekao je Srni portparol opštine Aleksandar Pašić, povodom Svjetskog dana šuma, a prenosi Seesrpska.

Pašić je napomenuo da šumska vegetacija u Kostajnici, prema podacima iz Studije integrisanog razvoja ruralnih područja ove opštine, uglavnom obuhvata šume pitomog kestena, bukve i hrasta kitnjaka.