BiH se nakon rata zadužila 3,5 milijarde KM, ali napretka nema

Od završetka rata do danas BiH se u inozemstvu zadužila 3,5 milijardi maraka. Vanjski dug je zajedno s prijeratnim obvezama prema inozemnim povjeriteljima dostigao čak 5,6 milijardi KM. Međunarodne obveze BiH su uglavnom utvrđene i reprogramirane, a sastoje se od starog duga, odnosno duga nastalog do 2. travnja 1992. godine i novog duga koji je nastao nakon završetka rata, odnosno nakon 14. prosinca 1995. godine. Dug nastao tijekom rata, između ova dva datuma ne smatra se vanjskim dugom BiH.

Stari dug, a riječ je o potraživanja inozemnih povjeritelja, kako piše Večernji list, reguliran je postupno, od 1996. do 2004. godine. BiH nije mogla pristupiti Svjetskoj banci i drugim međunarodnim financijskim institucijama dok nije preuzela prijeratne dugove prema Londonskom klubu kreditora, Pariškom klubu kreditora, Europskoj investicijskoj banci i drugim povjeriteljima. Sve te obveze su nakon pregovora s povjeriteljima reprogramirane ili rekonstruirane otpisivanjem dijela duga i utvrđivanjem novih uvjeta za otplatu preostalih potraživanja.

Danas taj stari dug iznosi 2,092 milijarde maraka i znatno je manji od duga stvorenog u posljednjih 15 godina. U prve tri poslijeratne godine BiH se zadužila ukupno 935 milijuna konvertibilnih maraka. Narednih godina dug se povećao u prosjeku za nekoliko stotina milijuna maraka, a manji pad ili stagnacija zaduženosti zabilježeni su 2003. i 2006. godine. Najveće poslijeratno zaduživanje zabilježeno je prošle godine, čak 667 milijuna maraka. U resornom državnom ministarstvu objašnjavaju kako je ovaj rast prvenstveno uvjetovan angažiranjem prve tranše stand-by aranžmana s MMF-om od 384 milijuna maraka.

Aktiviranje duga

Prošle godine je aktiviran i dio starog duga prema Londonskom klubu povjeritelja u iznosu od 436 milijuna KM. Vanjski dug iskazuje primjetan rast i u ovoj godini. Samo u prvom kvartalu 2010. godine zaduženost BiH povećala se za 8,75 posto, odnosno za 454,7 milijuna maraka. Posljedica je to angažiranja druge i treće tranše aranžmana s MMF-om u iznosu od 270,6 milijuna maraka, ali i rasta tečaja valuta. Usprkos ovakvom rastu vanjskog duga u poslijeratnom razdoblju, BiH je i dalje među najmanje zaduženim zemljama regije.

Iako na prvi pogled taj podatak izgleda dobro, analitičari upozoravaju da to nije posljedica financijske i ekonomske stabilnosti nego naprotiv izostanka ozbiljnijih infrastrukturnih i razvojnih projekata. Kreditna sredstva uglavnom su korištena za krpanje proračunskih rupa i održanje socijalnog mira.