Uz četiri koraka ostanite vitalni i u poznim godinama

Neumitno proticanje vremena kod ljudi često izaziva bojazan. Strah od gubitka vitalnosti i snage, kao i razmišljanje o tome kako će izgledati dani kada tijelo postane slabije, veliko su opterećenje za one koji su na pragu starosti.

Kao i svi ostali, i starije osobe treba da budu fizički aktivne u granicama svojih mogućnosti. To ne podrazumijeva samo rekreativno vježbanje, već može biti i odlazak u kupovinu, šetnja po obližnjem parku, posjeta nekom dragom. Važno je da se bar dvadeset minuta dnevno provede u pokretu. Prije bilo kakve sportske aktivnosti, potrebno je posavjetovati se sa ljekarom.

Ukoliko je osoba zdrava, preporučuju se lagani treninzi i vježbe istezanja pod nadzorom stručnog lica koje će intenzitet i vrstu vježbi prilagoditi uzrastu vježbača. Vježbe za ravnotežu, relaksaciju i disanje pomoći će starijim ljudima da lakše obavljaju svoje dnevne obaveze. To će doprinijeti njihovoj samostalnosti i motivisati ih da ostanu aktivni.

Vježbe mogu olakšati probleme sa kojima se često suočava starija populacija. Problem inkontinencije se u većini slučajeva uspješno sprečava redovnim izvođenjem vježbi za mišiće karličnog dna. Ovu naviku treba usvojiti prije nego što se jave prvi problemi sa nevoljnim mokrenjem. Dovoljno je izdvojiti samo desetak minuta dnevno, a vežbe su jednostavne i ne zahtijevaju posebnu fizičku pripremljenost.

Pored brige o mišićima, potrebno je voditi računa i o očuvanju kognitivnih funkcija. Svaka novosavladana vještina pomoći će mozgu da sačuva svoje sposobnosti. U mnogim mjestima dostupni su besplatni programi namijenjeni seniorima. Uz malo truda i dobre volje, mogu se steći nova znanja i konačno uživati u onome za šta tokom radnog vijeka nije bilo vremena.

Iako se o tome nerado govori, stariji ljudi često su usamljeni. Bliskost i povezanost sa unučićima, kao i učestvovanje u nekim zajedničkim aktivnostima, blagodet su za obje generacije.

S obzirom na to da mnoge stare osobe žive same, novi smisao postojanja mogu potražiti i pronaći na mjestima na kojima se okupljaju ljudi sličnih godina. Penzionerski klubovi, lokalna udruženja i volonterski centri doprinijeće da se starija osoba ne osjeća odbačeno, već korisno.

Druženje uz društvene igre, njegovanje umjetničkih sklonosti, horske sekcije i druge obaveze zaokupiće misli i skrenuti pažnju sa činjenice da su sati duži nego ranije, a da slobodnog vremena sada ima na pretek.

S obzirom na to da se metabolizam tokom vremena usporava, mijenjaju se i kalorijske potrebe. Da bi se izbjegao nastanak gojaznosti koja sa sobom može donijeti brojne poteškoće, preporučuje se korigovanje dotadašnjeg načina ishrane. Obroci treba da budu laganiji, sa većim udjelom povrća i ribe. Treba povesti računa i o veličini porcija.

Na vitalnost se, pored nezdravog načina ishrane, loše odražavaju i neke dugogodišnje navike. Pušenje šteti svima, a posebno starijim ljudima čiji krvni sudovi više nisu elastični. Cigarete su ne samo jedna od najštetnijih navika koja ugrožava zdravlje, već i veliko opterećenje za kućni budžet.

Briga o sebi i svom okruženju doprineće samopoštovanju. Starost ne može biti izgovor za zanemarivanje lične higijene.

Žal za nekadašnjim vremenom, kada su bili puni snage, pojedince može navesti na pomisao da sadašnji život više nema smisla. Ovo može dovesti do toga da prekinu sa korišćenjem redovne terapije koju im je odredio lekar. Ovakvo ponašanje je uvijek štetno i vodi do pogoršanja zdravlja. Simptomi neliječene bolesti postaće izraženiji, a opšte stanje organizma lošije. Procjenjivanje toga da li su prepisani lijekovi neophodni ili nepotrebni treba prepustati onima koji su se za to školovali - zdravstvenim radnicima.