Šuplji trupci u Jugoistočnoj Evropi - Udruživanje pilanara i modernizacija tehnologije za izlazak iz krize

Prerada drveta u zemljama Jugoistočne Evrope je u tržišnoj i strukturnoj krizi, o čemu svjedoči podatak da je tokom 2009. godine ugašeno više od 25% pilana u regionu. Ta pesimistična brojka prijeti da se u narednom periodu poveća, jer je opstanak dosta lokalnih pilana pod znakom pitanja. O potencijalima i preprekama razvoja drvnog sektora u zemljama regije raspravljalo je više od 300 učesnika Prvog kongresa pilanara Jugoistočne Evrope koji je 28. oktobra održan u Slavonskom Brodu. Uz domaćine iz Hrvatske, iskustva su razmijenili gosti iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije, Crne gore, a skupu su prisustvovali i stručnjaci iz Evropske unije, kao i dobavljači tehnologija iz Njemačke, Austrije, Italije i Francuske.

Među najčešćim uzročnicima lošeg stanja u, inače veoma perspektivnoj grani privrede, pilanari nabrajaju nedostatak razvojne strategije države, favorizovanje složenih finalnih proizvoda, visoke standarde za izvoz, zastarjele tehnologije. Tome treba dodati i sivo tržište, niske prihode po zaposlenom, visoke fiksne troškove, pad cijene građe na svjetskom i evropskom tržištu, ali i sirovine lošeg kvaliteta.

Ne treba zanemariti ni rascjepkanost interesa, nedostatak lobija, odsustvo integracije lokalnih pilanara u evropska udruženja, kao ni nedostatak stručnog kadra. Zemlje regiona čekaju liberalizaciju tržišta i konačno restukturiranje šumskih preduzeća u državnom vlasništvu koja su glavni dobavljači sirovine, budući da iz privatnih šuma dolazi samo manji dio trupaca.

Navedeni problemi uzrok su što se u zemljama regiona Jugoistočne Evrope trenutno koristi tek 60% prerađivačkog kapaciteta, a tržište sirovine se smanjuje iz godine u godinu.

Dostupna statistika kaže da na ovim prostorima posluje od 2.300 do 2.500 pilana koje u više od 70% slučajeva prerađuju bukve, hrast i jasen, a manjim dijelom jelu, smreku i bor. Postojeći pilanski kapaciteti iznose u prosjeku oko 6 mil m3, no preciznije i objedinjene statistike oko stvarno ostvarenog proreza ne postoje. Primarna prerada zajedno sa šumarstvom zapošljava više od 130.000 radnika i preradi 7 milona kubika pilanske oblovine. U zemljama regije se godišnje posiječe više od 20 miliona m3 drveta pa stoga drvo može biti dobra osnova za razvoj regionalne privrede, što je i bio slučaj u prošlosti.

U organizacionom smislu dominiraju manje pilane s niskim stepenom automatizacije, a u svakoj od država regije deluju i mnogobrojni srednji prerađivači koji kapacitetom mogu postići 80-100.000 m3 proreza. Velikih pilana modernog tipa u promatranoj regiji nema.

Neiskorišteni potencijal

Nasuprot sadašnjoj pesimističnoj slici, drvni sektor u zemljama regiona JE ima izuzetno veliki potencijal za razvoj, što navode i predstavnici Evropske unije. Strani stručnjaci ističu prednost kvalitetnog šumskog resursa na Balkanu pa im je nelogično da uz takve komparativne prednosti pilane propadaju. Dodatna pogodnost za sve učesnike u ovoj grani su potencijali od međusobnog udruživanja pilanara i nastupa na evropskom tržištu kroz klastere.

Glavni sekretar Evropskih udruženja pilana Filip de Jaeger kazao je da ne zna mnogo o drvnom sektoru u Jugoistočnoj Europi, ali i naglasio da kako je vidljivo da su preduzeća s ovog područja posljednjih godina sve prisutnija na evropskom tržištu.

"Dolaze s kvalitetnim proizvodima i snabdijevaju druge proizvođače, što je vrlo pozitivno", kazao je Filip de Jaeger, sekretar Evropskih udruženja pilana i Evropske konfederacije drvoprerađivačke industrije (CEI BOIS).

"Zemlje regije su dobrodošle u evropska strukovna udruženja, a na Kongresu se uvidio veliki potencijal prerade drveta u ovom dijelu Evrope, uprkos mnogim problemima koji su prisutni. Udruživanjem bi se ojačala pozicija pilanara i poboljšale njihove šanse za uključivanje na globalno tržište", naglasio je Jeager.

Na skupu je zaključeno da bi vlade zemalja regiona trebalo da dobrim strategijama pomognu pilanare, a pri čemu bi valjalo slijediti primjer Austrije koja izdvaja 0,22 EUR po svakom prodatom kubiku drva što je dio kampanje za promociju upotrebe drva.

Maximilian Esterer, vlasnik preduzeća EWD iz Nemačke, glavni partner Kongresa, kazao je da ta kompanija uočava veliki potencijal za nove investicione projekte i transfer najmodernijih tehnologija u pilane u jugoistočnoj Evropi, ali da je glavni problem što većina pilana nema dovoljno sirovine.

Zdravko Popović, prodekan Šumarskog fakulteta u Beogradu, kazao je da se međusobnim povezivanjem pilana iz regiona mogu stvoriti bolje mogućnosti za statističko praćenje pilanske prerade drva i za usporedbu sa zemljama EU.

Sa stavom profesora Popovića složio se i Dalibor Hatić iz Udruženja šumarstva HUP-a koji je naglasio da sve institucije moraju dati podršku proizvođačima i pomagati njihovu proizvodnju, a šumarstvo mora biti u funkciji prerade drva.

Sekretarka Grupacije šumarstva i drvne industrije Privredne komore Federacije BiH Šemsa Alimanović kazala je da se na prostoru jugoistočne Evrope nalazi oko tri hiljade pilana i postavlja se pitanje da li one mogu opstati i biti konkurentne s kvalitetom u smislu iskorištavanja sirovine, primjene novih tehnologija i evropskih normi i standarda, odgovarajućih kadrova i prodaje piljene građe i elemenata.

Zdravko Jelčić, predsjednik Udruženja drvne industrije Gospodarske komore Hrvatske, podsjetio je da je "slavonski hrast pravi svjetski brend i da treba raditi na promociji kvalitetnih sirovina iz šuma regiona".

Učesnici skupa su naglasili i da je potrebno bolje iskoristiti drvnu biomasu, pri čemu treba voditi računa o broju energetskih pogona, jer nema dovoljno raspoložive sirovine koja je i inače preskupa i nekvalitetno eksploatisana.

Kongres je organizovao drvni klaster i časopis "Drvo&Namještaj".

Sljedeće izdanje Kongresa predviđeno je za oktobar 2011. godine, ponovno u Slavonskom Brodu.