Kina pretvara pustinju Gobi u džinovsku elektranu na solar i vjetar od 450 GW

Osim solarnih i vjetroelektrana u razvoju ukupne snage 100 GW u nepreglednoj pustinji Gobi, Kina namjerava da do 2030. tamošnju ukupnu instalisanu snagu podigne na nevjerovatnih 450 GW, što je više nego dva puta iznad ukupne snage pogona u Sjedinjenim Državama.

Kina je već prva u svijetu po stopi izgradnje elektrana na obnovljive izvore – 2020. je imala ukupno instaliranih 895 GW, ili više nego Evropska unija, SAD i Australija zajedno. Po posljednjim podacima, prošle godine je u najmnogoljudnijoj zemlji bilo 307 GW solarnih kapaciteta i 328 GW u vjetroturbinama, a ukupna snaga je vjerovatno premašila jedan TW (teravat). Vlada u Pekingu sada želi da napravi ogroman korak dalje i da pustinju Gobi iskoristi za pravljenje centra za proizvodnju zelene energije svjetskih razmjera, piše Igor Todorović za Balkan Green Energy News.

U ovom području se već razvijaju i grade projekti od ukupno 100 GW, a direktor Nacionalne komisije za razvoj i reforme He Lifeng je otkrio ambiciju države da već 2030. tamo ima instaliranih 450 GW. Predsjednik Si Đinping je ranije najavio da je ukupni cilj Kine za ovu deceniju da premaši 1,2 TW ukupne snage vjetra i solara i da emisije gasova s efektom staklene bašte počnu da se smanjuju.

Pustinja Gobi je šesta po veličini na svijetu, a ova država je dijeli sa Mongolijom. Najveći dio u Kini je u regiji Unutrašnja Mongolija, a ostatak u pokrajinama Gansu i Sinđijang. Vlada je s programom pretvaranja manjih pustinjskih površina u obradivo zemljište ostvarila delimičan uspeh.

Motor razvoja za pasivne krajeve

Raniji pokušaji, manjeg obima, da se nenaseljeno i jeftino zemljište u pustinji Gobi iskoristi za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora bili su ograničenog dometa, najviše zbog slabe razvijenosti prenosne mreže. Iako i dalje postoji izazov gubitaka struje na velike daljine, Kina sada rutinski gradi ogromne dalekovode, a u međuvremenu su znatno pali troškovi opreme za solarne i vjetroelektrane.

Drugi ograničavajući faktori su izrazita razlika između dnevne i noćne temperature i velike količine prašine i pjeska koje smanjuju efikasnost solarnih panela.

Napori da pustinja Gobi u suštini postane elektroenergetsko središte Azije, pa i svijeta, izvjesno će doprinijeti razvoju siromašnih krajeva na zapadu države, pa i obližnjih regiona u Mongoliji i Rusiji. Što se tiče Unutrašnje Mongolije, treba pomenuti da je imala vodeću ulogu u ekspanziji proizvodnje uglja za oporavak privrede Kine nakon prvog naleta zaraze virusom korona.

Kina još ne umanjuje ulogu uglja

U svakom slučaju, prvi čovjek Nacionalne komisije za razvoj i reforme, glavne državne agencije za planiranje, naveo je da će elektroenergetski sistem i dalje biti oslonjen na termoelektrane na ugalj. Budući da je snaga sunca i vjetra slabo predvidljiva, ta konvencionalna postrojenja su još potrebna za baznu energiju i stabilnost mreže, pogotovo s obzirom na ubrzanu izgradnju ogromnih kapaciteta na obnovljive izvore.

Obnovljivi izvori čine 43,5% instaliranog kapaciteta za proizvodnju struje u Kini, ali solarne elektrane rade samo danju, vjetar ne duva stalno, a hidroelektrane zavise od padavina i dotoka vode. Tako je njihov udio u proizvodnji tek 26%, dok ostatkom dominira ugalj.

Treba pomenuti da Maroko, Alžir, Tunis, Egipat i druge afričke zemlje odavno imaju ambiciju da prostranstva Sahare iskoriste za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, pa i zelenog vodonika, ali u tome sporo napreduju.

Vlada NR Kine

Nacionalna komisija za razvoj i reforme Kine

centar za proizvodnju zelene energije

He Lifeng

Si Đinping

Xi Jinping

solarne elektrane

vjetroelektrane

obnovljivi izvori energije

vjetroturbine

snaga vjetra

proizvodnja struje iz obnovljivih izvora

emisija gasova

dalekovodi

troškovi opreme za solarne i vjetroelektrane

solarni paneli

ugalj

vodonik