Kupanje u češkom pivu, mađarske banje, slovačke ferate ili kanjoning na poljskim jezerima - Kakvi nas doživljaji očekuju u državama Višegradske grupe?

Zamislite da osim uživanja u pivu u češkim gradovima imate i mogućnost da se kupate u njemu, ali da se ipak ne napijete; zamislite da plivate u najvećem termalnom jezeru na svijetu čija temperatura nikad ne spadne ispod 22 stepena, ili da na sjeveru Poljske oslobodite adrenalinski duh u sebi i probate neki od vodenih sportova u nevjerovatnom okruženju kakav samo priroda može da podari. Ne zaboravimo šetnje stazama slovačkih šuma i planina, gdje se krije i ljepota drvenih crkava, jedinstvenih u svijetu.

Sve nas ovo, ali i mnogo toga što nudę države članice Višegradske grupe - Mađarska, Češka, Slovačka i Poljska, mami da izađemo iz okova koje je nametnula pandemija i otisnemo se u nove turističke avanture. Kako smo i čuli na konferenciji koju je protekle sedmice u Budimpešti organizovala Nacionalna turistička organizacija Mađarske, a kojoj je prisustvoala i eKapija, ljudi širom Evrope su spremni i žele u svoje pasoše unijeti nove pečate i doživjeti nešto novo. Kako je istaknuto, upravo ono što nude ove države može biti lijek za ono što nam sada najviše treba - bijeg od stresa i loših vijesti.

U tom duhu je Žuža Senger, direktorica međunarodnih odnosa u Nacionalnoj turističkog organizaciji Mađarske, istakla da se ta zemlja prepoznaje najrpije po kvalitetnoj gastronomiji, banjama i kulturnim događajima.

- Kao zemlja vode, kako sebe nazivamo, želimo istaći važnost bogatstva naših termalni izvora i banjskih kapaciteta. Mađarska ima više od 1.500 termalnih izvora širom zemlje. Danas, ako neko ide na odmor, ide da bi pobjegao od svakodnevne rutine, stresa, ali i zbog toga što želi otkloniti bol. Naše banje su sertifikovane po svim potrebnim standardima, i u svakoj od njih naći ćete ono što može pomoći blagostanju vašeg organizma.

Jezero Heviz, je kako ističe, najveće termalno jezero na svijetu. Heviz na mađarskom znači topla voda i njegova temparatura ne ide nikad ispod 22 stepena. Kao bonus navodi i njegovu higijensku ispravnost, jer se dva puta u sedmici obnavlja cjelokupni vodni kapacitet.

Ponos zbog velikog broja banjskih centara koja imaju osjetio se i u govoru Františeka Rajsmilera, direktora marketinga i inostranih poslovnica u ChezhTourism, agenciji koja djeluje u okviru češkog ministarstva regionalngog razvoja. On kaže kako im je cilj da u narednim godinama, u kontekstu turističke ekspanzije, stave fokus na tradiciji, kao nešto što je živo i što se može doživjeti. A njima su tradicija upravo banjski gradovi.

U susjednoj Slovačkoj iznenadićete se ambijentom banjskih centara, od onih koji arhitektonski odišu antičkom atmsferom, dok neki drugi pružaju osjećaj kao da ste u Istanbulu. Upravo je ta šarenolikost istinsko bogastvo koje krije Slovačka u svojoj turističkoj ponudi.

I oni se mogu pohvaliti sa više od 1.600 mineralnih izvora i decenijama su prepoznati po onome što pružaju ljudskom tijelu. To su, kako ih zovu, njihova čuda, poentirala je Mirjam Benčikova, direktorica marketinga u Slovakia Travel.

- Imamo u našoj ponudi 26 termalnih i banjskih rizorta, a najpoznatiji je Pještani, čuven po svojim mineralnim ljekovitim vodama, ali i po sumpornom blatu koji se koristi za liječenje muskulaturnih bolesti. Mnogo je lijepih banjskih centara na zapadu Slovačke, a njihov broj se povećava kako idete ka istočnom dijelu zemlje. Na primjer, Rajecke Teplice je poseban po antičkoj atmosferi, a koja obično iznenadi turiste, dok se duh Instabula i turskih hamama doživljava u Trenčianskim Teplicama.

Kako kaže, za vikend uživanja i oporavak od svakodnevnog stresa mnogo je lijepih banja u podnožju Visokih Tatri, planinskog vijenca koji čini granicu Slovačke i Poljske, ili u srcu Slovačke, u Liptovu - navela je Benčikova.

Nakon što oporavimo tijelo, slijede aktivnosti i priroda koja zove da joj se prepustimo. Slovačka ima adute i u tome segmentu - mrežu od čak 15.000 kilometara pješačkih staza, a neke prolaze ispod čuvanih planinskih vrhova. Slovačka ima oko 50 planinskih vrhova nadmorske visine iznad 1.000 metara. Ferate su, kako je istakla Benčikova, jedna od njihovih prepoznatljivosti.

Njen kolega iz Poljske, Artur Pielaszek, direktor marketinga u Turističkoj organizaciji Poljske, zemlje hiljadu jezera, akcentovao je upravo aktivni turizam koji nude turistima. Njihovi nacionalni parkovi su, kako je rekao, prepoznati po nevjerovatnom doživljaju, a vrlo popularno se pokazalo posmatranje ptica u parku Biebrzański.

- Kod nas je i kanjoning vrlo popularan, ali i kite surfanje na sjeveru, paraglajding, jahanje konja, pecanje. Uživati u prirodi i biti relaksiran - to je naša poruka - istakao je Pielaszek.
Nakon što izmorimo tijelo i opustimo se u nekoj od banja, šta preostaje - dobra hrana, naravno. Za potpuni hedonizam gastronimija se ne može zaobići. Oni koji su već posjećivali mađarsku znaju da se tamo dobro jede i da nema kompromisa u kvalitetu. Kvalitet jela i usluga moraju biti na prvom mjestu, zato i ne čudi što imaju nekoliko restorana sa Mišlenovim zvjezdicama.

- Vjerujem da je Mađarska dobra destinacija za gastro turizam. Mađari vole da jedu i da pričaju o hrani. To je jedna od glavnih tema kod nas. Imamo finu klimu, kvalitetne sastojke, uzgajamo širok dijapazon povrtarskih kultura na organski način, kreativni smo su osmišljavanju recepata… Ali uvijek bih prvo istakla prvo našu ljubaznost i ugošćavanje.

Gatronomiju Poljske u velikoj mjeri oblikovala je činjenica da se ta zemlja nalazi između Istoka i Zapada, pa su se mnogi ukusi izmiješali.

- Mnogo je uticaja u našoj kiuhinji. Mi smo zemlja pierogi-ja (sličan italijanskim raviolama, prim. eKapije), ali smo ponosni po pravljenju najrazličitijih hljebova, ali i po supama. Imamo ih više od 200 vrsta. Poljska je kao destinacija vrlo bliska vegeterijancima. Ponudu vegetarijanskih jela možete naći u restoranima širom Varšave.

Ne zaboraviti kulturu

Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska zajedno imaju 49 lokacija koje su uvrštene na UNESCO listu svjetske baštine. U prošloj godini je iz Češke dodata oblast bukove šume površine 27 km2 na Jizera planinama, od Spišaka na zapadu do Tišine na istoku. Takođe, u 2021. na listu je dodat i tzv. Banjski trougao, tri banjska grada Karlovy Vary, Mariánské Lázně, and Františkovy Lázně, i to u sklopu sa 11 evropskih gradova.

- Vjerujem da zemlje Višegradske grupe imaju dobru saradnju u prezentovanju svjetske baštine. Ponosni smo što je nešto naše autentično stiglo na UNESCO listu. Jako je bitno ovu tradiciju koja nam je zajednička prezentovati udaljenim tržištima. Vjerujem da je jako važno da se udružimo i jedni druge pratimo i zajednički nastupimo u turizmu - istakao je Rajsmiler iz organizacije ChezhTourism.

Budimpešta kao grad ima čak tri lokacije na UNESCO listi: obale Dunava, dvorac na Budimu i Avenija Andraši.

- Sve te tačke u gradu nisu samo interesantne iz kulturološkog, istorijskog ili arhitektonskog ugla, nego iz ugla svakodnevnice, te čujemo turiste koji kažu kako je obala Dunava npr. Idealne za jutarnje trčanje - kaže Žuža Senger iz NTO Mađarske.

Sokolarstvo je slovački adut na UNESCO listi, ali i planinsko selo Vlkolínec, sa arhitekturom iz 14. vijeka, kao i istorijski, nekad rudarski, gradić Banska Štiavnica koji je vrlo popularan među turistima. Na listi UNESCO nematerijalne baštine je i slovački instrument fujara.

Nacionalna turistička organizacija Mađarske

Slovakia Travel

CzezhTourism

Turistička organizacija Poljske

Artur Pielaszek

Mirjam Benčikova

František Rajsmiler

Žuža Senger

SPA gradovi

SPA centri

banje u Mađarskoj

gastronomija Mađarske

Višegradska grupa

Karlove Vari

jezero Heviz

termalno jezero

najveće termalno jezero

kupanje u pivu

Pještani

SPA Pještani

bukova šuma

Jizera planine

Mariánské Lázně

and Františkovy Lázně

obale Dunava Budimpešta

dvorac na Budimu

Avenija Andraši

UNESCO mjesta u Budimpešti

sokolarstvo

Vlkolínec

Banska Štiavnica

fujara

Varšava

Krakov

Zamoš

Spiš