Šta će tačno NASA raditi sa novosadskim Institutom BioSens

Krajem prošlog mjeseca objavljeno je da će Institut BioSens u saradnji sa NASA-om, Univerzitetom u Grend Veliju, Državnim i Tehnološkim univerzitetima u Mičigenu razviti sistem za monitoring i racionalno korišćenje vodnih resursa i zemljišta u Srbiji. Ovaj projekat će se,kako je najavljeno, razvijati do 2024. godine, a srpski stručnjaci će imati udjela u istraživanju koje se odnosi na monitoring poljoprivredne proizvodnje i uticaj klimatskih promjena.

Kako je za portal Plodna zemlja rekao Oskar Marko, pomoćnik direktora za inovacije i saradnju sa privredom Instituta Biosense, do saradnje je došlo prošle godine nakon što je objavljen konkurs za projekte koji ispituju uticaj klimatskih promjena na poljoprivredu. Njima se obratio tim mičigenskih univerziteta preko zajedničkih kolega sa MSU-a (Univerziteta države Mičigen), koje su prije nekoliko godina bile njihovi gosti u Novom Sadu.

- Osim toga što šalje ljude na Mjesec i rovere na Mars, NASA je veoma aktivna i na polju satelitskog osmatranja Zemlje, gdje nastoji da pospješi naše razumijevanje klimatskih promjena i efekata koje će one prouzrokovati na životnu sredinu. Kao predio sa karakterističnom kontinentalnom klimom, sliv rijeke Dunav je jedan od regiona koji su u fokusu NASA - kaže Marko.

Kada je riječ o učešću NASA u ovom projektu, on kaže da će oni biti supervizor i pružalac satelitskih podataka.

- Samo istraživanje će voditi naučnici sa američkih univerziteta koji su stručnjaci iz oblasti hidrologije i modelovanja klimatskih promjena. BioSens je sa druge strane institucija sa velikim znanjem i iskustvom iz oblasti informacionih tehnologija primjenjenih u poljoprivredi i vodiće istraživanje vezano za monitoring poljoprivredne proizvodnje i uticaj klimatskih promjena na proizvodnju - kaže i dodaje da je ono što mu je posebno drago je što će naši mladi naučnici imati priliku da sarađuju sa svjetskim ekspertima i unaprede svoje znanje i vidljivost u naučnoj zajednici.

Cilj projekta, kaže Marko, je da najprije razumijemo kakav dugoročni efekat će klimatske promjene imati na naš region, a zatim da zajedničkim snagama koje uključuju i privredu i državne i akademske institucije, vidimo šta možemo učiniti da se na najbolji način prilagodimo novoj situaciji.

On takođe napominje da će projekat biti realizovan u nekoliko faza koje se tiču klimatskog i hidrološkog modelovanja, obrade satelitskih slika, dugoročnih projekcija i uticaja koji će klima u budućnosti imati.

- Sa tehničke strane smo oformili tim na BioSensu koji na redovnoj bazi sarađuje sa kolegama iz SAD, a ukoliko situacija sa pandemijom to dozvoli, biće nam veliko zadovoljstvo da ugostimo američke kolege u Srbiji ovog ljeta - kaže.