Početna

Vijesti

Arome drveta, voća ili cvijeća - Finalni dodir koji vinima daje dušu

Izvor: Agroklub

Ponedjeljak, 31.01.2022.

07:50

Komentari

Podeli

Ilustracija (Foto: JirkaBursik/shutterstock.com)

Mnogo je faktora koji utiču na kvalitet i ukus vinske kapljice: od same sorte grožđa, preko terroira pa do tehnologija proizvodnje, odležavanja i čuvanja. Upravo se u ovim zadnje navedenim vidi rad enologa i bačvara, jer će oni dati profil vinu.

Vinova loza iz zemlje i sunca crpi hraniva, a rad vinogradara daje završni dio. Tako grožđe od koga se proizvodi vino uvijek ima jedinstven pečat. U nefermentisanim plodovima arome su vezane za šećer i ne dolaze toliko do izražaja. Tek fermentacijom, kada se šećer pretvori u alkohol i odležavanjem formira se jedinstven buke vina, jer se oslobađaju molekuli arome.

Neke od njih dolaze iz samog grožđa, ali takođe nastaju i u toku fermentacije i proizvodnje. Tu su i one koje vinu daje burad za odležavaje i arome dodataka. Svi faktori doprinose razvoju kompleksnog niza koji osjetimo kada pomirišemo i probamo vino.

Možemo govoriti o tri vrste arome vina: primarne, sekundarne i tercijarne. Primarne su već prisutne u grožđu koje smo ubrali. To su prvenstveno arome voća, cvijeća, začina i drugog bilja. Sekundarne su one koje vežemo uz postupak fermentacije, dok se tercijarne razvijaju kako vino odležava i stari.

Arome drveta, voća i cvijeća

Tradicionalno se hrast smatra kao najbolje drvo za burad u kome vino odležava, koje u vinskom svijetu nose ime barik (barrique). Dio njih prije flaširanja odleži u takvim buradima, jer kako stari i dozrijeva, dešava se razmjena između drveta i vina. U zavisnosti od porijekla, sušenja, zagrijevanja i drugih radnji tokom pripreme i izrade, mijenja se i aroma.

Aromu dima daju određene vrste smola, kada izgore, a zavise od toga da li su jako, srednje ili lagano paljene. Možemo je naći u bijelim i crnim vinima. Nije poželjno da bude jaka i da dominira u vinu.

Najčešće se u vinima osjete voćne, začinske i cvijetne arome kao što su kokos, cimet, vanila, karanfilić, kafa, biber, tropsko voće, prženi badem, malina, ruža.

Aroma vanile je najprepoznatljivija iz te grupe. Dio je začinskih, a daje je vanilin. Nalazi se u strukturi drveta hrasta i njena količina zavisi od vrste, starosti hrasta i uslova gdje je rastao. Razvija se u zavisnosti od intenziteta zagrijevanja bureta i najviše je povezana sa upotrebom novih. Veoma je česta u crnim vinima.

Aroma koja je veoma česta i karakteristična za bordoška crna vina je začinska aroma sladića. Povezana je sa odležavanjem u novim buradima, a dolazi od molekula ciklotena. Prilikom obrade, odnosno zagrijevanja drveta, povećava se koncentracija ovih molekula.

Tagovi:

Komentari

Vaš komentar

Naš izbor

Stigao prvi negotinski prokupac Agro

Sajam domaćih proizvoda u Rudom od 27. do 29. aprila Vijesti

Proizvodnja vermuta - Kako Evropljani vole da ga piju, a kako Amerikanci? Agro

Da li ste probali šampionski sladoled Kolibri Eismanufaktur iz Austrije? - Tradicija duža od tri decenije u srcu Beograda (FOTO) Agro

U Poreču oboren rekord - Od 700 uzoraka najbolja italijanska malvazija Agro

U Rovinju promocija vina posvećenih Vladi Divljanu Agro

Vinarija Aleksić u svom ambijentu pruža mogućnost uživanja u nagrađivanim vinima od autohtonih sorti grožđa Agro

Kako da jedete špagete, a da se ne ugojite - Tajna je u začinima Zdravstvo

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.

Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu

Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.

Arome drveta, voća ili cvijeća - Finalni dodir koji vinima daje dušu

Naš izbor

Rubrike za dalje čitanje