Poljoprivreda u krizi - Poskupljenja i odlazak ljudi prepoloviće proljetnu sjetvu u Hercegovini

Proljetna sjetva ranog krompira i ostalih kultura u Hercegovini će ove godine biti prepolovljena, jer su proizvođači koji se još nisu oporavili od posljedica pandemije, na udaru poskupljenja onemogućeni da nabave sjeme i gnojiva koja su skuplja i do 300%.

Inženjer agronomije Alen Sabljić koji se bavi vinogradarstvom i uzgojem voća i povrća na svom OPG u mjestu Bivolje Brdo kod Čapljine ističe da su pandemija i razna poskupljenja mineralnih gnojiva, kao i nerazumijevanje vlasti proizvođače stavili na prave muke.

- Prošle godine je proljetni mraz uništio voćnjake, a velika suša je smanjila urod povrća i grožđa. Ove godine pojavili su se novi problemi, poskupljenja azotnih gnojiva KAN za 300% kao i osnovnog NPK gnojiva za 50%, a nafta je skuplja za pola marke po litru. Takva poskupljenja mi proizvođači ne možemo podnijeti i sigurno će sjetva mladog krompira kao i ostalih kultura biti dobro smanjena, čak i prepolovljena - upozorava Sabljić.

Baviti se proizvodnjom hrane u današnje vrijeme je po njegovim riječima nezahvalan posao zbog čega sve više plodnog zemljišta ostaje neobrađeno, dok njihovi vlasnici u borbi za egzistenciju odlaze u druge zemlje napuštajući BiH, a vladajuće strukture sve samo nijemo promatraju.

- Loša porezna politika, neadekvatna raspodjela poticaja i nikakav plan razvoja i strategije su osnovni problemi u BiH. Neke zemlje su trenutno ukinule PDV za repromaterijal, koji se koristi u poljoprivredi, jer žele pomoći domaće proizvođače i smanjiti uvoz hrane. A mi smo svjedoci stalnog rasta cijena i to posebno hrane i životnih namjernica. Kod nas to divljanje cijena niko i ne kontroliše, a ne da mjerama proba zaštiti domaćeg proizvođača - kaže Sabljić za Klix.ba.

Koliko je situacija alarmantna po njegovim riječima govori podatak da su u Dubravskoj visoravni bile dvije zadruge i da su se robe izvozile na EU tržište, a da sada nema ni jedne.

- Mještani idu u inostranstvo ili prema urbanim sredinama da bi obezbijedili egzistenciju. Mahale ostaju prazne, kuće se zaključavaju ili postaju vikendice, te ostaju samo ljudi starije životne dobi. Konkretno u mom mjestu prošle godine je umrlo 15 ljudi, a rodilo se samo jedno dijete, koje sigurno tu neće ostati, jer mu roditelji već planiraju odlazak - naglašava Sabljić.

Predsjednik Odbora za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Predstavničkog doma Federalnog parlamenta i zastupnik Demokratske fronte Ahmed Džubur godinama upozorava na ovaj scenariji i kaže da je došlo do linije gdje se ne smije više ignorisati težina problema.

Ističe da je u ponedjeljak i utorak prijedlog Budžeta FBiH u Predstavničkom domu, a poslije toga i na Domu naroda, te da se zbog novonastale situacije traži i povećanje sredstava za poljoprivredu u odnosu na ono što je planirano s ciljem da se kriza prebrodi.

- Prošle godine je Vlada FBiH za poljoprivredu izdvojila 87 miliona, a ove godine je prijedlog da to bude 101 milion, ali tražimo da se u skladu s ovim ogromnim povećanjima cijena poveća na 150 mil KM, kako bi poljoprivrednici lakše platili sve troškove - kaže Džubur za Klix.ba.

Pored vrtoglavog rasta cijena, ističe da je problem i što je teško u BiH sada nabaviti gnojivo jer fabrika u Lukavcu do daljnjeg ne radi gnojiva zbog ukinute okolišne dozvole. Uz sve to je i na nivou EU došlo do smanjenja proizvodnje što je automatski dovelo do velikih poskupljenja.

Upozorava da bi uz ogromno povećanje cijena, nedostupnost, nikakvu zaštitu domaće proizvodnje i nemogućnost plasmana, sada onemogućavanje proizvodnje moglo biti pogubno za čitavu državu i sve njezine stanovnike, jer evidentno prijeti nestašica hrane.

Situaciju po njegovim riječima dodatno usložnjava to što nema ni neophodnih inputa da bi se nešto proizvelo, u ovom slučaju rane kulture, a jasno je da manje proizvodnja diktira dodatna povećanje cijena.

- Federalna vlada mora početi ozbiljno da shvaća agrar. U zadnje dvije do tri godine je bilo određenih pomaka, međutim nedovoljnih. I ovaj sami prijedlog od 101 mil KM jeste određeno povećanje, ali daleko od onoga što može i treba omogućiti - kaže Džubur.

Ukazujući na krizu koja nam prijeti podsjeća da je s prostora BiH, u bivšoj državi 80% pokrivala vlastita proizvodnja, dok sada naša zemlja 80% hrane uvozi.

Koliko je takvo stanje pogubno pokazala je pojava pandemije kad Federacija BiH nije imala nekoliko dana žita da prehrani stanovništvo.

- Ako ovako bude Vlada Federacije BiH tretirala agrar, oni će biti grobari ne samo agrara, već kompletne ekonomske, socijalne i demografske situacije u zemlji - poručio je Džubur.

Tvrdi da je Federalno ministarstvo to prepoznalo, ali da je na sceni međuministarska nesolidarnost unutar Vlade FBiH i da mnogi ministri, ne shvaćaju nivo problema.

- Ovdje ključnu ulogu treba da odigraju premijer Vlade FBiH Fadil Novalić i federalna ministrica finansija Jelka Milćević, a uskoro će se pokazati da li Vlada FBiH srlja u propast ili vodi odgovornu politiku - zaključio je Džubur u razgovoru za Klix.ba.