Strah štednju drži nadohvat ruke - Zbog niske kamate većina građana ne oročava novac

Da sve više građana Srpske čuva novac pokazuje podatak da je štednja na kraju trećeg kvartala prošle godine iznosila 3,9 mlrd KM, što je za 6% više u odnosu na kraj 2020. godine, a iako novac drže u bankama, ne oročavaju ga, jer su kamate veoma niske.

Pokazuju to podaci iz najnovijeg izvještaja Agencije za bankarstvo RS, prema kojem je štednja na kraju trećeg kvartala 2021. bila veća za 219 mil KM. Od ukupnog iznosa, oročena štednja građana čini oko 72% i bilježi pad od 1%, dok štednja po viđenju bez tekućih računa građana čini oko 28% ukupne štednje građana i veća je za 9% u odnosu na kraj 2020. godine.

- Štednja građana po viđenju raste, dok oročena štednja pada, što može uticati na ročnu usklađenost aktive i pasive, na šta banke moraju obratiti posebnu pažnju - navedeno je u izvještaju Agencije.

Ekonomista Aleksandar Ljuboja pojašnjava za Glas Srpske da je prvi i osnovni razlog psihološki koji pokazuje da usljed velikih manipulacija na svjetskim tržištima i potresa dolazi do monopolskog ponašanja proizvođača kojima usljed pandemije nedostaje roba.

- To je sistem spojenih posuda gdje dolazi do prelijevanja poskupljenja iz jednog sektora u drugi. Svi ti faktori utiču na pojavu inflacije i smanjuje se vrijednost novca, a usljed toga imamo deregulisano finansijsko tržište koje u ovom momentu obiluje novcem koji je jako jeftin, a kamatna stopa na depozite veoma niska. Ljudi, usljed straha od toga šta će se desiti, a nemaju dovoljno da investiraju u nekretnine i zlato, uglavnom novac ostavljaju u banku, gdje je siguran, a opet nadohvat ruke u svakom trenutku - rekao je Ljuboja.

Istakao je da je došlo do enormnog poskupljenja trajnih materijalnih dobara, poput automobila ili stanova.

- Konfuzija je u čitavom svijetu i jedino logično rješenje je da imate novac nadohvat ruke - rekao je Ljuboja i naglasio da vrijednost slobodnog novca pada velikom brzinom.

Izvještaj Agencije za bankarstvo pokazuje i da su ukupni krediti u posmatranom periodu iznosili 5,7 mlrd KM te da su veći za 173,4 mil KM u odnosu na kraj 2020. godine. Najveće učešće u ukupnim kreditima od 48,7% i dalje imaju krediti dati građanima.

Prema podacima iz izvještaja krediti građanima na kraju trećeg kvartala iznosili su 2,8 mlrd KM i veći su za 7%. Povećanje kredita građanima odnosi se na kredite za opštu potrošnju u iznosu od 94,3 miliona, stambene kredite u iznosu od 58,8 mil KM te kredite preduzetnicima za 14,7 mil KM.

Ljuboja kaže da je rast zaduženja građana u proteklom periodu posljedica svega što se dešavalo u 2020. godini.

- Ta godina nije reper ni za šta, jer ju je obilježilo vanredno stanje izazvano pandemijom virusa korona. Sasvim je logično da u siromašnim zemljama, kakva je naša, potrošački krediti rastu - rekao je Ljuboja.

Bankarski sektor Srpske čini osam banaka, sa 282 organizacione jedinice i 2.936 zaposlenih. Prema podacima navedenim u izvještaju Agencije za bankarstvo RS, za treći kvartal prošle godine sve banke su iskazale neto dobit u ukupnom iznosu od 95,8 mil KM, što je za 35,8 mil KM više u donosu na isti period 2020. godine.