BiH bi mogla ostati bez domaćeg junećeg mesa - Na području Gračanice prepolovljen broj uzgajivača

U ranijim godinama u ovom udruženju djelovalo je 70 registrovanih uzgajivača tovnih junadi, a sada ih je svega 35.

- Oni koji funkcionišu u našem sistemu trenutno imaju kupce jer ih je kao proizvođača veoma malo. Međutim, na sastanku s jednim od otkupljivača tovne junadi dobili smo informaciju da on ne može pronaći dovoljne količine na području cijelog Tuzlanskog kantona - ističe Jahić.

Drastično smanjenje broja prodatih grla

Gračanlije su ranije na godišnjem nivou registrovanim otkupljivačima i mesnicama prodavali više od 700 grla koja su prijavljena u sistemu novčanih podrški, u 2020. taj broj je bio ispod 300, dok je u 2021. narastao na 350. Međutim, iz krovnog udruženja navode da će ove godine situacija biti drastično teža u odnosu na pretprošlu.

Teškom stanju u poljoprivrednoj oblasti, posebno u sektoru uzgoja tovne junadi i proizvodnji mesa, doprinosi i sve veći odliv radne snage, posebno mladih.

- Niko u tim porodicama, koje su stvorile veoma dobru infrastrukturu, više nema mlađih naraštaja. Svi su uglavnom otišli izvan Bosne i Hercegovine, tako da je to izuzetno veliki problem za budućnost poljoprivrednog sektora ove regije, posebno uzgajivača grla - naglašava Jahić.

Jahić navodi da su poljoprivredni proizvođači sada u velikoj krizi i zbog drastičnog poskupljenja repromaterijala, posebno mineralnih đubriva, čije su cijene skočile i za 300%. Osim na uzgajivače grla i proizvođače mesa, ona navodi da će aktuelna situacija utjecati i na mljekare.

- Svi su u problemu kako osigurati stočnu hranu, nemoguće je da to sami odrade. Jesenja sjetva je u velikoj mjeri podbacila, a na pomolu nam je proljetna. Ako se ona ne zasije, ljudi će bukvalno morati rasprodati ono što imaju u svojim štalama. Zbog toga smo apelovali na sve nivoe vlasti za pružanje podrške kako bi se završili predstojeći radovi na poljoprivrednim površinama - naglasila je Jahić.

Potrebni mehanizmi zaštite

Ocijenivši trenutno stanje alarmantnim, iz Kantonalne privredne komore u Tuzli navode da bh. institucije moraju stvoriti uslove za implementiranje mehanizama zaštite domaće proizvodnje u svim oblastima, pa samim tim i za uzgoj tovnih grla.

- S obzirom na trenutno stanje, ne smijemo dozvoliti da nam prođu rokovi u proljetnoj sjetvi, jer ukoliko se to desi, naši poljoprivrednici neće zasijati sve što je potrebno i imat ćemo katastrofu u stočnom fondu, koji će ostati bez hrane za ishranu muznih, ali i uzgoj tovnih grla. Još uvijek nemamo reakciju iz bilo kojeg nadležnog ministarstva ili vlade na svim nivoima kada je riječ o izuzetno visokom skoku cijena mineralnih đubriva. Već su i mnoge sjemenske kuće najavile povećanje cijena sjemena - kaže Suad Selimović iz Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore TK.

Proljetna sjetva u Tuzlanskom kantonu prema ranije utvrđenom planu predviđena je na 50.000 hektara obradive površine.