Ekonomiju očekuje prizemljenje - Svjetska banka za BiH prognozirala rast od 3%, najmanji u regionu

Novi sojevi virusa korona, rast inflacije, duga i nejednakost prihoda ugrožavaju oporavak svjetske ekonomije, a skroman rast od oko 3% očekuje i BiH u ovoj godini, najnovija je prognoza Svjetske banke.

Svjetska banka procjenjuje da će ekonomski rast u BiH u ovoj godini iznositi 3%, što je smanjenje u odnosu na prognoze Centralne banke BiH koja je predviđala rast od 3,9%. Nešto bolju prognozu Svjetska banka je dala za Sjevernu Makedoniju kojoj prognozira rast od 3,7%, za Hrvatsku 5,4%, a za Srbiju 4,5%. Najveći rast, kada je riječ o zemljama regiona, predviđen je za Crnu Goru kojoj daje 5,6%.

- Brzo širenje omikrona ukazuje da će pandemija i dalje nastaviti da prekida ekonomske aktivnosti - saopšteno je iz Kancelarije Svjetske banke u BiH.

Dodaju da je primjetno usporavanje u glavnim ekonomijama, uključujući SAD i Kinu koje će sigurno uticati na inostranu potražnju u ekonomijama u nastanku i razvoju.

Portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević rekao je za Glas da je važno da se privreda Srpske lani vratila na nivo iz 2018. godine kada su zabilježeni dobri rezultati.

- To je ono što ohrabruje. Međutim, trenutna epidemiološka situacija nije dobra, a konstantan rast cijena energenata na svjetskom tržištu uz poskupljenje sirovina ukazuju na to da nas očekuje veoma izazovna godina. Iako bilježimo pozitivne trendove, uzimajući u obzir sve poteškoće, možemo biti zadovoljni ako se zadržimo na nivou koji smo dosegli lani - istakao je Blagojević.

Podsjetio je da je privreda RS izvozno orijentisana, te da na domaća kretanja utiču i dešavanja na najznačajnijim tržištima.

- Nećemo moći biti imuni i oduprijeti se baš svemu što se dešava u svijetu jer smo mi mala ekonomija - poručio je Blagojević.

Član Udruženja ekonomista RS SWOT Marko Đogo rekao je za Glas Srpske da ove prognoze Svjetske banke za BiH i nisu neka novost imajući u vidu da smo slične prognoze ekonomskog rasta imali i prije COVID-a.

- Skoro deset godina stope rasta kod nas, izuzev u godinama svjetske ekonomske krize, kreću se od 2,5 do 4%. Bez rasta od 5% bar desetak godina teško da možemo ozbiljnije smanjiti razlike u odnosu na druge zemlje. Jedan od osnovnih razloga zašto ne možemo dostići toliku stopu rasta jesu emigracije radne snage - rekao je Đogo.

Istakao je da su analize pokazale da stanovništvo emigrira u stvari u situacijama kada ima dovoljno novca da sebi omogući da ode i nedovoljno da ostane.

Likvidnost

Vladimir Blagojević je kazao da su domaći privrednici zbog nedostatka repromaterijala na tržištu primorani da i po šest mjeseci unaprijed rezervišu sirovinu.

- Neke od tih roba moraju i avansno da plate, a sve to utiče na njihovu likvidnost, koja je i inače veliki problem naše privrede - rekao je Blagojević.