Budućnost poljoprivrede na evropskom tlu - Biće smanjen broj goveda, svinja, količine vina, a slijedi rast proizvodnje voća i povrća

U njemu je obrađeno tržište mesa i mlijčnih proizvoda koje će biti pod uticajem održivosti, društvenih i zdravstvenih briga u narednoj deceniji, kako u pogledu vrsta proizvodnje tako i obrazaca potrošnje.

U navedenom periodu proizvodnja mlijeka u EU pružiće održiva rješenja za stočare, klimu i društvo. Fameri će imati koristi od primjene održivih strategija ishrane i boljeg upravljanja stadom, biće povećane pašnjačke površine što će doprinijeti očuvanju biodiverziteta i zdravlja zemljišta.

Predviđeno je da će rast usporiti na 0,5% godišnje, dostižući oko 162 miliona tona do 2031. godine, dok će organska rasti. Ova je vrsta mlijeka u 2019. predstavlja 3,5% u ukupnoj proizvodnji, a mogla bi da dostigne 8% u 2031.

Pored smanjenog rasta očekuje se da će EU ostati najveći dobavljač u trgovini mliječnim proizvodima. Predviđa se da će rast dva najveća konkurenta EU biti umjeren, sa Novim Zelandom od 0,2 i SAD-a sa 1%, dok će ova proizvodnja najviše da raste u zemljama u razvoju.

Sviježi mliječni proizvodi EU mogli bi da imaju koristi od rastućeg izvoza, za koji se očekuje da će dostići 1,8 miliona tona u 2031. Potrošnja EU će nastaviti da pada sporije, na -0,2% u poređenju sa -0,5% u 2021. godini, zahvaljujući povećanom interesu za diferencirane proizvode (na primjer, organske). Kao rezultat toga, situacija u EU mogla bi da ostane stabilna, s relativno visokim prosjekom od 38,5 miliona tona.

Održivost će sa svojim ekološkim, ekonomskim i društvenim ciljevima imati sve značajniju ulogu na tržištima mesa EU, kako za proizvođače tako i za potrošače. Modernizacija, inovativne tehnologije i promjene u poljoprivrednim praksama dovešće do efikasnije i ekološki prihvatljivije proizvodnje. I dalje će izazov za ovaj sektor biti ulaganja. Takođe, potrošači sve više iskazuju zabrinutost oko životne sredine i klimatskih promjena što će dovesti do toga da potrošači obrate dodatnu pažnju na proces proizvodnje i porijeklo proizvoda, a doći će i do promjena navika onih koji će da traže zdravije artikle.

Predviđa se da će potrošnja mesa u EU po glavi stanovnika pasti sa 69,8 kg u 2018. na 67 kg do 2031. godine.

Broj grla krava će se smanjiti za 7% (manje od 2,1 milion grla), što će dovesti do pada bruto proizvodnja goveđeg mesa za 0,6 miliona tona (-8%). Što se tiče potrošnje u EU, nastaviće svoj trend pada između 2021. i 2031. godine, sa 10,6 na 9,7 kg po glavi stanovnika.

Kada je riječ o svinjskom mesu, stanje ostaje neizvjesno, posebno zbog problema vezanih za afričku svinjsku kugu. Promjene u navikama potrošača u pogledu zdravlja, okoline i društvenih briga trebalo bi negativno da utiču na potrošnju ove vrste proizvoda u EU, za koju se predviđa da će se smanjiti za 0,5% godišnje, sa 32,5 kg u 2021. na 31 kg per capita 2031.

U živinarstvu bi rast potrošnje mogao da uspori, sa 2% godišnje u periodu 2011-2021. na 0,6% u 2021-2031. Ova vrsta mesa bi mogla da bude percepirana kao zdravija u odnosu na druge vrste, kako zbog veće praktičnosti u pripremi tako i zbog odsustva vjerskih ograničenja u njenoj konzumaciji. Očekuje se da će proizvodnja u EU nastaviti da raste za 0,4% godišnje, dostižući 14 miliona tona 2031. godine.

Za ovčje će ona biti u blagom porastu za 0,3% godišnje u desetogodišnjem periodu, a u 2031. bi mogla da dosegne 660.000 tona, a time i potrošnja po glavi stanovnika koja bi za deset godina mogla da iznosi 1,4 kg.

Očekuje se da će proizvodnja žitarica opasti zbog manje potražnje za stočnom hranom, dok će ona za proteinske useve značajno rasti, zahvaljujući njihovim ekološkim prednostima.

Ukupna iskorišćena poljoprivredna površina (UAA) će blago pasti tokom navedenog perioda, na 160,5 miliona hektara u 2031. godine, a predviđa se da će se šumske površine nastaviti da se povećava i premaši poljoprivredne 2031. godine, dostižući 161,4 miliona hektara, zahvaljujući ulozi koju imaju u klimatskim izazovima.

Pad površine pod žitaricama od 2,8% u EU, u poređenju sa 2021. godinom, u kombinaciji sa smanjenjem prinosa, dovešće do smanjenja proizvodnje. Očekuje se smanjenje na 276 miliona tona u 2031. (-2,5% u odnosu na 2021.). Istovremeno će se potrošnja smanjiti za 2,7%, na 254,8 miliona tona, podstaknuta padom upotrebe stočne hrane. Što se tiče trgovine, očekuje se da će EU ostati konkurentna, ali će se suočiti sa jakom konkurencijom koja će dovesti do smanjenja tržišnih udjela.

Poljoprivredni izgledi EU 2021-31 predviđaju da će klimatske promjene biti izazov za maslinovo ulje i vino, dok se potražnja za voćem i povrćem prilagođava zdravstvenim problemima stanovništva.

Proizvodnja maslinovog ulja mogla bi da dostigne 2,5 miliona tona do 2031. godine, što je povećanje od 22% u odnosu na 2020. godinu. Značaj izvoza će rasti sa povećanjem produktivnosti, sa 35 u 2020. na 44% u 2031. Što se tiče potrošnje, očekuje se da će rast pokretati zemlje koje nisu proizvođači, a predstavljaće 21% potrošnje u 2020. i 32% u 2031. godini.

Proizvodnja vina će opasti za 0,3% godišnje, što će rezultirati 148 miliona hektolitara u 2031. Predviđa se da će potrošnja dostići 22 litre po glavi stanovnika 2031. godine, što je smanjenje od 0,4 litra u odnosu na 2020.

Do 2031. proizvodnja svježeg paradajza treba da se smanji za 0,4% godišnje i dostiže 6,3 miliona tona. Ovaj pad je uglavnom uzrokovan snažnim padom uzgoja zimi u Španiji i prelaskom na paradajz manje veličine, koji ima veću dodanu vrijednost. Očekuje se da će potrošnja svježeg po glavi stanovnika u EU ostati stabilna, na 15 kg 2031. Slično tome, potrošnja onoga za preradu takođe će biti stabilna, 18 kg per capita.

Što se tiče jabuka, stanje bi trebalo ostati stabilno do 2031. godine, a proizvodnja će iznositi 11,1 milion tona. Ovo je rezultat smanjenja površina pod uzgojem kompenzovanih povećanjem prinosa zahvaljujući korišćenju novih sorti i poboljšanom agronomskom upravljanju. Očekuje se da će se potrošnja svježih po glavi stanovnika povećati na 15 kg (porast od 0,6% godišnje).

U izjavi na ovogodišnjoj konferenciji o predviđanju poljoprivrede u EU Januš Vojčehovski, povjerenik Evropske komisije za poljoprivredu podsjetio na usvojenu Zajedničku poljoprivrednu politiku za koju kaže da će postaviti nove standarde za životnu sredinu.

- To će poljoprivredu učiniti održivijom i pomoći našim farmerima da savladaju izazove koji su pred nama. Komisija je zadovoljna postignutim političkim kompromisom, a posebno time da je tokom pandemije kovida naš poljoprivredno-prehrambeni sistem u EU radio i funkcionisao kao odgovor na krizu - zaključio je.