Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Uvoz lubenice i dinje 40 puta veći od izvoza - Poljoprivrednici se žale da država ne štiti domaću proizvodnju
Komentari
(Foto: Christian Jung/shutterstock.com)
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, u toku deset mjeseci ove godine u zemlju je uvezeno nešto više od 24 miliona kilograma lubenica, dinja i papaje u vrijednosti od 10,1 mil KM, dok je za isto vrijeme iz zemlje izvezeno oko 630.000 kilograma istih proizvoda u vrijednosti od oko 253.000 KM.
Najveći uvoz zabilježen je iz Turske, Albanije, Crne Gore, Makedonije i Grčke, dok je sva količina izvezene robe izvezena u Hrvatsku.
Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, kaže da se između 90 i 95 odsto cjelokupnog uvoza odnosi na lubenice i dinje, dok se najmanji postotak odnosi na papaju.
Fehim Hadžiahmetović iz Zemljoradničke zadruge Agrisan iz Sanskog Mosta kaže da upravo uvoz pravi veliki problem domaćim proizvođačima.
- Potreba za tolikim uvozom postoji u onom periodu kada naša lubenica ne dospijeva, to su peti i šesti mjesec. U periodu kad naš proizvod dospije, ako se ne može zabraniti uvoz, trebalo bi barem uvesti mjere na uvoz - kaže Hadžiahmetović.
Mastalo kaže da su i ove godine, u periodu kada je domaća lubenica stigla, firme uvezle velike količine lubenica koje su blokirale domaće proizvode.
- Lubenica je prisutna tokom čitave godine, međutim i u vrijeme kad stiže naša lubenica, dešava se da bude uvozne lubenice. U okruženju, u Grčkoj, Turskoj, Albaniji i drugim zemljama, imaju mnogo lubenice i onda oni diriguju cijenu, odnosno, prodaju ih po mnogo nižoj cijeni - navodi Mastalo.
On ističe da trgovci kupuju povrće koje je njima jeftinije te da su im tako dinja i lubenica iz uvoza cijenom prihvatljivije i dodaje da tu nema ni ljubavi ni emocija prema domaćim proizvođačima.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da je zbog nepotrebnog uvoza ovog ljeta u Semberiji postojao višak lubenica.
- Posljednjih godina konstantno imamo velike količine bostana i u Lijevču i u Semberiji koje propadnu na njivama, a kod nas se uvoz odvija nesmetano - kaže on.
Marinković kaže da domaći proizvođači ne mogu biti konkurentni u uslovima tržišnog poslovanja, jer je cijena inputa kod nas i u inostranstvu približno ista. On dodaje da strane države daju subvencije svojim privrednicima, čime ih štite, dok kod nas vlast u vezi s tim pitanjem ne radi ništa.
- Država ne radi ništa da zaštiti domaću proizvodnju. Nadležni na nivou BiH se svađaju i imaju određena politička prepucavanja i političke zahtjeve jedni prema drugima, njih apsolutno problemi običnog čovjeka ne zanimaju. Oni su na spratovima, oni ne silaze među narod - kaže Marinković.
Prelevmani spas za proizvođače
Svi rade protiv naše proizvodnje, protiv našeg povrća, protiv našeg povrtara i zato smo mi tražili da se uvedu sezonski prelevmani, kaže Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, pojašnjavajući da su tražili da se od 1. jula do kraja septembra uvedu prelevmani kako bi se na granici plaćao određeni iznos od, na primjer, 10 feninga.
- U tom slučaju ta lubenica ne može kod nas doći kao jeftina, ali to nismo uspjeli ostvariti. Zbog toga ovdje divlja uvoz, a mi povrtari propadamo - kaže Mastalo.
Tagovi:
Udruženje povrtara Republike Srpske
Zemljoradnička zadruga Agrisan Sanski Most
Savez udruženja poljoprivrednih proizvođača RS
Branko Mastalo
Fehim Hadžiahmetović
Stojan Marinković
uvoz lubenica
uvoz dinja
dinje
lubenice
domaća proizvodnja
domaći proizvođači
prelevmani
zaštita domaće proizvodnje
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.