Lipicaneri ciljaju listu UNESCO-a - RS uskoro dobija prvu privatnu ergelu ove pasmine

"Tradicija uzgajanja konja lipicanera" već sljedeće godine mogla bi se naći na UNESCO-ovoj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, što bi pozitivno uticalo na razvoj uzgoja ove rase konja u Republici Srpskoj, ali i na razvoj seoskog turizma.

Naime, UNESCO-u su predate nominacije za upis elementa nematerijalne kulturne baštine "Tradicija uzgajanja konja lipicanera" na reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Kako je u razgovoru za Nezavisne novine rekao Miljan Erbez, viši stručni saradnik za stočarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, proces nominacije je trajao duže od dvije godine.

- Sama inicijativa je došla iz Slovenije, a u nju se uključilo više zemalja, među njima i Hrvatska, Austrija, Mađarska, Slovačka, Rumunija i tako dalje. Mi smo jedna od zemalja koje imaju i državnu i privatne uzgajivačnice lipicanaca - kazao je Erbez.

Naveo je da u RS postoji državna ergela Vučijak, koja je najveća ergela ove pasmine konja, te da postoji još oko 11 uzgajivača.

Dodao je da je u procesu nominacije održana izložba fotografija ove rase konja u Muzeju RS te da su o tome napravili i publikaciju koja je objavljena 2020. godine.

- Uskoro bi trebalo da bude registrovana i prva privatna ergela u RS koja se bavi uzgojem lipicanaca, što govori da to ljudi prihvataju, a posebno će ta tradicija dobiti na izražaju ako bude zaštićena u UNESCO-u te bi pomoglo raznim manifestacijama koje se održavaju na selu, koje su ugrožene, jer sve manje ljudi živi na selu - rekao je Erbez.

Dodao je da će, ako se ova tradicija nađe na UNESCO-ovoj listi nematerijalne kulturne baštine, to prije svega biti od velike pomoći privatnim uzgajivačima lipicanera.

- Ovo će pomoći i oživljavanju sela i izvođenju nekih novih elementara za izvor prihoda, kroz turizam, sportske aktivnosti te kroz zaštitu seoskog područja - zaključio je Erbez za Nezavisne novine.

Vladimir Đukanović, muzejski savjetnik etnolog u Muzeju RS, naveo je da su ponosni što su učestvovali u prvoj višenacionalnoj nominaciji, jer su u procesu nominacije učestvovali Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i Muzej RS.

- Kada smo radili nominaciju obišli smo ergelu Vučijak te konjičke klubove koji se bave uzgojem lipicanaca. Mislim da će biti pozitivan odgovor od strane UNESCO-a - rekao je Đukanović.

Dodao je da RS dosad ima dva elementa upisana na UNESCO-ovu listu nematerijalnog kulturnog nasljedstva, a to su zmijanjski vez i branje trave ive na Ozrenu.

Da li će se ova tradicija naći na UNESCO-ovoj listi znaće se tek naredne godine.

- Zadnji trenutak za slanje nominacije je 31. mart, a odluke se donose u novembru, tako da ćemo znati da li je upisano na UNESCO-ovu listu tek za godinu dana - kazao je Đukanović.

Istakao je da je izložba fotografija konja lipicanera, nakon što je održana u Banjaluci, otvorena i u Prnjavoru, te da će ovu tradiciju nakon upisa na UNESCO-ovu listu promovisati i van BiH.

Miroslav Milanković, direktor ergele Vučijak u Prnjavoru, je u razgovoru za Nezavisne novine naveo da su presrećni zbog nominacije, te da ova ergela broji 110 grla ove rase konja.

- Tu su sve kategorije - od ždrebadi, do odraslih grla, muških i ženskih - rekao je Milanković. Istakao je da se, ako se ova tradicija nađe na UNESCO-ovoj listi, stavlja tačka na priče da će se ova ergela ili zatvoriti ili preseliti iz Prnjavora.

Komentarišući izjave Borisa Pašalića, ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, da Vlada neće dići ruke od ove ergele, ali da je od menadžmenta zatraženo da pokaže više aktivizma, da se pokrene i radi svoj posao, Milanković je rekao da uvijek može bolje, ali da je u posljednjih nekoliko godina dosta toga napravljeno.

Koliko je ovo značajno, prema riječima Vladimira Đukanovića, dovoljno govore podaci o tome kako je popularizovan zmijanjski vez nakon što se našao na listi UNESCO-a.

- Kada smo pokrenuli nominaciju za zmijanjski vez bila su samo dva udruženja koja su se njim bavila, a danas se zmijanjski vez prodaje u suvenirnicama, često se organizuju radionice, što je omogućilo i otvaranje radnih mjesta, a popularizovan je i u svijetu - objasnio je Đukanović, dodajući da se isto može očekivati i s uzgojem ove rase konja, ako se ova tradicija nađe na UNESCO-ovoj listi.