Fiskalizacijom do smanjenja sive ekonomije

U zadnje vrijeme često pominjemo fiskalizaciju, a da pri tome imamo samo površne informacije. Stručnjaci u ovoj oblasti kažu, da je fiskalizacija uz uvođenje PDV-a najznačajniji korak države u smanjenju sive ekonomije. To je proces kojim država, na do sada najefikasniji način nastoji staviti pod kontrolu evidencije prometa u Federaciji BiH.

Miroslav Raguz, direktor kompanije "Fiskus" kaže da bez obzira što uređaji poprilično koštaju ovo je najjednostavniji način da se svaki, ali baš svaki porezni obveznik može odmah iz bilo kojeg dijela zemlje odmah provjeriti.

"Kontrolu je moguće vršiti po pitanju ostvarenog prometa, ispravnosti uređaja. Firme koje rade po zakonu i koje budu oprezne u odabiru pravih servisera fiskalnih uređaja se ne trebaju bojati fiskalizacije. One ostale će imati jako sužen prostor za malverzacije uz rizik višestruko uvećanih kazni. Na taj način će ovi prvi iz priče konačno dobiti priliku za pošteniju utakmicu", pojašnjava Raguz.

Stručnjaci upozoravaju da su kod fiskalizacije tri stvari važne: serviser, potrošni materijal i uvjeti nabavke, a među njima je daleko najznačajniji izbor adekvatnog servisera,jer se i ovi uređaji u svojoj eksploataciji kvare kao i svi ostali.

Kako ne bi bilo zabune država je napravila reda u ovom poslu i zahtijeva da ovi uređaji besprijekorno funkcioniraju.

Firme moraju obavijestiti svog ugovornog servisera o kvaru uređaja u roku d 24 sata po njegovom nastanku. U međuvremenu je dužan ručno pisati račune u dva primjerka na posebnom obrascu. Serviser je dužan u roku od 48 sati popraviti kvar. Bilo koje ne postupanje po ovim pravilima znači za firmu kršenje Zakona o fiskalnim sustavima.

Ako serviser ne izvrši popravku u roku od 48 sati (ili na porpisanom obrascu ne dobije odgodu od porezne uprave), pa poslije u kontrolu dođe inspektor i nađe neispravan uređaj, odgovornost će biti na firmi poreznom obvezniku.

"Kaznu bi trebao snositi i serviser, ali je to za firmu slaba utjeha. Zbog toga je najvažnije izabrati ozbiljan servis za koga ocijenite da će biti u stanju baviti se i živjeti od ovoga posla. Zato mu je potrebno minimalno 500 uređaja da servisira godišnje. Svi stali će otpasti i ostaviti firme na cjedilu", kaže Raguz.

Kod fiskalizacije veoma su važni i uvjeti nabavke uređaja, to jest hoće li se morati avansno plaćati, ili kod distributera mogu doći u obzir i određeni kreditni aranžmani. Kod nabavke uređaja potrebno se obratiti ovlaštenom distributeru fiskalnih uređaja koji će predložiti koji model je za klijenta najbolji.

Iako je fiskalizacija postala dio svakodnevnice cijene uređaja se još ne znaju. Međutim, očekuje se da će cijene fiskalnih kasa sa ugrađenim štampačom biti do 1.000 KM, dok će cijena fiskalnih štampača biti do 1.500 KM.

Jedno od pitanja koje se postavlja je i koji uređaj odabrati? Raguz kaže, da sve ovisi o firmi i da za svaku postoji najbolje rješenje.

"Generalno govoreći, firme koje se bave uslužnim djelatnostima, te one koje dnevno ne prave više od 50 računa mogu računati da ih zadovolji fiskalna kasa sa ugrađenim štampačom. Sve druge firme zbog intenziteta svog posla i veličine artikala bi trebale uzeti nešto skuplji fiskalni štampač. On se veže na postojeće kompjuterske programe firme za pisanje maloprodajnih računa i ponaša se slično kao klasični štampač. Za razliku od njega u fiskalne kase potrebno je unositi sve artikle i njihove cijene. Pretraga artikala na blagajni može biti duga, tako firme koje imaju takav režim rada, trebale bi kupiti fiskalni štampač", pojašnjava on.

Uz uređaj svakako veoma važan je i potrošni materijal o kojem se najmanje govori. Naime, proizvođač daje garanciju za uređaj pod uvjetom da se kod njega kupuje potrošni materijal-termo role za pisanje fiskalnih računa. Te role kod distributera su skuplje i do 100 posto.

"Iskustva iz drugih regija govore da se dnevno za firmu koja izda 100 računa može uštedjeti do jedna KM. To godišnje znači uštedu od minimalno 300 KM po uređaju, što je velika ušteda. Pored toga firmi je potreban i prateći materijal: pisani fiskalni računi, obavijesti o obvezi davanja računa, knjige dnevni izvještaji. Često firma trebaju i ladice za novac i BAR CODE čitače", pojašjava Raguz.

E. Kokor