Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Daleki istok sve dalji - Poskupljenje transporta i sirovine poljuljalo robnu razmjenu BiH i Kine
Komentari
(Foto: MOLPIX/shutterstock.com)
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, od početka ove godine do kraja septembra na domaće tržište iz najmnogoljudnije zemlje svijeta stiglo je 73,6 miliona kilograma razne robe, u vrijednosti od oko 408,6 mil KM.
Lani je uvezeno više od 104,7 miliona kilograma proizvoda, u vrijednosti većoj od 490,4 mil KM. U 2019. godini, prije pandemije, na tržište BiH je iz ove države u istočnoj Aziji uvezeno više od 114,8 miliona kilograma raznih vrsta robe, koja je dostigla vrijednost od oko 540,3 mil KM.
BiH iz Kine najviše uvozi električne mašine, nuklearne reaktore, gvožđe i čelik, namještaj, obuću, igračke i farmaceutske proizvode.
Osim uvoza, koji je drastično smanjen, pao je i izvoz robe iz BiH u Kinu. Prema podacima Spoljnotrgovinske komore, BiH je ove godine u ovu zemlju na Dalekom istoku izvezla robu vrijednu 24,4 mil KM, dok je lani taj broj iznosio 26,4 mil KM, a 2019. godine više od 30 mil KM.
U plasmanu robe u Kinu prednjače drvo, aluminijum, cink, namještaj, razni proizvodi od prostih metala, te alkoholna pića i sirće.
Portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević rekao je za Glas Srpske da je na svjetskom tržištu došlo do značajnog poremećaja.
- Od svih, prvenstveno se izdvaja poskupljenje raznih repromaterijala koje naše kompanije koriste u svojoj proizvodnji. Zatim, došlo je do ogromnog povećanja cijena transporta robe iz Kine, koje su skočile i do deset puta, a sve to direktno je uticalo na smanjenje uvoza - kazao je Blagojević.
Ekonomista Aleksandar Ljuboja kaže za Glas da sa jedne strane, u jeku pandemije, nije ni bilo potrebe za uvozom repromaterijala i pojedinih artikala široke potrošnje, dok sa druge strane to nije bilo ni moguće zbog prekida lanca snabdijevanja.
- Buđenjem ekonomije dolazi do povećanja uvoza gotove robe, robe za široku potrošnju, ali ne u onom obimu u kojem je to nekada bilo, jer ni proizvođački kapaciteti ni tražnja nisu na nivou na kojem su nekada bila - rekao je Ljuboja.
Dodao je da u ovom momentu na svjetskom tržištu nedostaje od dva do tri miliona kontejnera za prevoz, pa da su luke pretrpane.
- Ne možete dobiti robu, transport je skup i sporan. Kada se uzme u obzir da sada prevoz kontejnerom od 12 metara košta oko 10.000 USD, početkom ove godine je bio oko 5.000 USD, a u godini prije pandemije oko 3.000 USD, jasno je o čemu se radi - kazao Ljuboja.
Konkurentnost
Vladimir Blagojević je rekao da svi poremećaji na svjetskom tržištu dovode BiH u neizvjesnu situaciju koju je nepovoljno komentarisati.
- Nemamo mnogo izbora, jedino nam ostaje da se pokušamo snabdijevati iz drugih država osim Kine, ali sigurno je da je repromaterijal koji se koristi u našoj proizvodnji na drugim tržištima još skuplji, što će se direktno odraziti na konkurentnost naših firmi - kazao je Blagojević.
Tagovi:
Vladimir Blagojević
Aleksandar Ljuboja
uvoz iz Kine
uvoz repromaterijala
poskupljenje transprta
prevoz kontejnerima
cijana prevoza kontejnerima
transport kontejnerima
robna razmjena
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.