Slab napredak u razvoju sektora MSP-a

Naša zemlja je u provođenju politika u oblasti razvoja malih i srednjih poduzeća (MSP) u prethodne četiri godine postigla slab napredak. Najveće zapreke za poslovanje ovih poduzeća u BiH, kako pokazuju preliminarni rezultati istraživanja provedbe politika u ovom sektoru koje je radio Centar za politike i upravljanje, su porezna politika i administrativne procedure.

Iako se u poljednje vrijeme pokrenule značajne aktivnosti u cilju uspostavljanja podrške malim i srednjim poduzećima(poticaji, edukacije i sl.) analiza CPU- a pokazuje da iako podrška razvoju MSP postoji, ona ne funkcionira efikasno.

"Na državnom nivou ne postoje zakoni, kao ni obaveza dvosmjerne vertikalne koordinacije sa državnog na niže nivoe, kao ni obrnuto. U FBiH nema koordinacije sa nivoom kantona. RS ima elemente vertikalne koordinacije sa opštinskim nivoom, što dokazuje izvještavanje opština o podsticajima, ali je dvosmjernost ove koordinacije upitna", ističe se u analizi CPU-a.

Osim toga analiza poticaja za razvoj MSP u BiH pokazuje da su postojeća sredstva rascjepkana na mikro nivoe. Istraživanje je pokazalo da se strategije i politike nižih nivoa odnose na kapitalne investicije, kao što su tehnološki parkovi, one stop shopovi, inovacije i informatičko društvo, što zahtijeva velike investicije i uvezivanje više institucija. Ističe se da je problem što će provođenje ovih politika zahtijevati visok stepen koordinacije, koja, kako je kazano, danas ne postoji.

Ne postoji ni evaluacija efekata poticaja. "Nema indikatora koji bi ukazali na efekte kao što su povećanje broja zaposlenih, povećan broj MSP, povećanje proizvodnje, izvoza ili udjela MSP u bruto društvenom proizvodu", stoji u izvještaju.

Ističe se da su svi ovi efekti planirani ciljevi u strategijama razvoja MSP na svim nivoima. Kao ilustrativni primjer navode konstrukciju tehnološkog parka. "Kada bi iz postojećih sredstava poticaja sa raznih nivoa godišnje napravili po jedan tehnološki park, što je investicija od nekoliko desetina miliona KM, napravio bi se značajan pomak. Umjesto toga se desetine miliona KM usmjeravaju na veliki broj mikro intervencija bez efekta po pitanju konkurentnosti i kvalitetnog zapošljavanja", naglašava se u analizi CPU-a.

D.Kozina