Mali primjer velikog poljoprivrednika iz Velike Kladuše – Bosanski krastavci za europski nivo

Da je poljoprivredna proizvodnja raznih kultura vrlo unosan posao pokazuje primjer Nermina Bašića, jednog od najvećih proizvođača krastavaca, malina i otkupljivača i prerađivača šumskih plodova (kestenja, gljiva) na području Velike Kladuše, ali i BiH.

Sve je počelo 1997. godine, kada je Bašić osnovao firmu "Bašo" d.o.o. u cilju da kroz maloprodaju pokuša uticati na poboljšanje poljoprivredne proizvodnje kroz odabir kvalitetnih visokorodnih sorti sjemenskog i sadnog materijala, te pružanje stručnih savjeta u cilju da poljoprivredni proizvođači koriste savremena iskustva i napredne tehnologije u poljoprivrednoj proizvodnji.

Ubrzo "Bašo" postiže zavidne rezultate, naročito u otkupu šumskih plodova i kooperativnoj proizvodnji krastavaca (kornišona) i maline.

Danas preduzeće zapošljava šest stalno zaposlenih, dok se 30-40 radnika povremeno angažira u sezoni za određene poslove sezonskog karaktera.

"Godišnje proizvodimo od 1.700 – 2.000 tona krastavaca. Naše proizvode plasiramo 75 posto na ino-tržišta, a 25 posto na domaće tržište. Potrebe tržišta ne možemo zadovoljiti, ali svakako činimo sve da povećamo proizvodnju i zadovoljimo sve kupce koji se javljaju za kupovinu krastavaca“, kaže Bašić, naglašavajući kako proizvode izvoze u Austriju, Italiju, Njemačku, Mađarsku, Francusku...

Tokom ovogodišnje sezone u kooperativnoj proizvodnji krastavaca Bašić kaže, kako je organizovao proizvodnju kod 762 kooperanta (poljoprivredna proizvođača ) na površini od 90 ha.

"Kooperantima smo kreditno dali neophodan repromaterijal za sjetvu krastavaca. Već sada su dobili isplatu za 70 posto predane količine krastavaca, iako je ugovorom precizirano da će se isplata vršiti 60 dana nakon predaje kompletne proizvodnje“, pojašnjava Bašić, ističući kako su sklopili ugovore sa 23 kooperanta koji proizvode jagodičarsko voće (maline) na površini od 68 dunuma.

Firma "Bašo" lider je i u izvozu kestenja, veoma značajne kulture, naročito sa stanovišta isplativost uzgoja u BiH, iako još uvjek nije došlo do plantažnog uzgoja krupnijih sorti (maroni) koje se inače uzgajaju u zemljama EU.

"Tokom sezone koja traje oko 45 dana otkupimo i izvezemo u zemlje EU oko 700 tona ovog proizvoda koji je veoma dobar za industrijsku preradu, a manje je pogodan za upotrebu u svježem stanju“, kaže Bašić.

Da se zaista isplati baviti ovim unosnim poslom dokaz su i rezultati izvoza ove kompanije u 2009. godini koja je izvezla 11 tona gljiva, 640 tona kestenja i 823 tone krastavaca.

E. Ko.