Zajednička komisija za koncesije BiH i RS će odlučivati o projektu Gornja Drina

Komisija za koncesije BiH postupiće po zahtevu Ustavnog suda i tokom septembra formirati zajedničku komisiju sa članovima komisije iz Republike Srpske. Potvrdio je to za Radioteleviziju Bosne i Hercegovine zamjenik predjsedavajućeg Komisije za koncesije BiH Milomir Amović.

Njegov stav je da je prvi zadatak ovog tijela utvrđivanje predmeta spora u slučaju Gornja Drina.

- Da li je predmet spora ustavna nadležnost ili je predmet spora neka proceduralna nadležnost, odnosno neka regulatorna nadležnost za koju po zakonu može da odlučuje Komisija za koncesije - rekao je Amović.

Kako objašnjava Amović, ključno pitanje je da li je u nadležnosti entitijeta ili države dodjela koncesija na rijeci Drini za izgradnju i korištenje hidroelektrana Buk Bijela, Foča i Paunci. Ustavni sud je u svojoj odluci podsjetio na ranije predmete. U njima su vode, time i rijeke, okarakterisane kao javno dobro, koje se smatra državnom imovinom. Primjer je Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS, gdje je navedeno da ovaj entitet ima nadležnost isključivo na unutrašnjim vodama.

U Izvodu iz odluke U 9/19 Ustavnog suda BiH navedeno je: "Pod isključivo unutrašnjim vodama, u smislu ustavne podjele nadležnosti, Ustavni sud smatra vode Republike Srpske, koje nisu istovremeno i državne granice i međunarodne plovne rijeke. Narodna skupština ne može zasnivati svoju isključivu nadležnost nad regulisanjem pitanja unutrašnje plovidbe na rijeci Savi i Drini samo zato što one u određenom dijelu protiču kroz Republiku Srpsku".

- Nama treba već do 2030/2035. godine da imamo najmanje 60 posto proizvodnje električne energije iz ekološki čistih izvora – vetra, sunca, vode… Zato, kao čovjek, ne ulazeći u politikantstvo, u neke druge namjere, smatram da je ovaj projekat potreban čitavoj BiH - rekao je Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske.

Saša Magazinović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH je kategoričan.

- Ustavni sud je bio vrlo jasan i donio očekivanu odluku. Kao što je bilo i u ranijim presudama. Ovakve stvari ne mogu proći bez države BiH i njenih institucija. Očekujem da se ta presuda na taj način uvaži i poštuje, jer bez toga nema projekata.

Projekat Gornja Drina star je više od četiri decenije. Danas se predstavlja kao zajednički projekat elektroprivreda Srbije i RS vrijedan više od 500 mil EUR. Od samog početka suočen je i sa strahovanjem zbog negativnog ekološkog uticaja u neposrednoj okolini i u zaštićenim prirodnim zonama u susjednoj Crnoj Gori.