Statistika i realnost u raskoraku - Primanja radnika u FBiH veća za 300 KM nego u RS

U Federaciji BiH bi prosječna neto plata bila oko 1.300 KM kada bi, kao u Republici Srpskoj, u obračun ulazio topli obrok i regres. Statistika uopšte ne prikazuje realno stanje, poručuju predstavnici sindikata u oba entiteta.

Ni jedni ni drugi nisu zadovoljni sa visinom primanja i smatraju da statistika služi samo za političko potkusurivanje, odnosno da se podaci upotrebljavaju kako kome odgovara.

A situacija je sljedeća. U Republici Srpskoj je prvi put isplaćena prosječna plata veća od 1.000 KM. Precizno – julski prosjek nakon oporezivanja iznosio je 1.019 KM, a najviše zahvaljujući tome što je povećan neoporezivi dio plate sa 500 na 700 KM. U Republici Srpskoj su oporezovani topli obrok i regres i oni se obračunavaju kao lično primanje. Regres nije oporezovan jedino ako poslodavac obezbijedi radnicima ishranu na radnom mjestu. Tako statistika u RS prikazuje sve ono što zaposleni primi zvanično, na bankovni račun.

Statistika u Federaciji BiH ne prikazuje ono što zaposleni dobiju kroz topli obrok i regres, jer su te naknade neoporezovane.

– Kada bi i to bilo oporezovano kao u Republici Srpskoj, prosječna plata bi bila oko 1.300 KM, a sada je oko 1.000 maraka – kaže za Srpskainfo Samir Kurtović, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u Federaciji BiH.

Navodi da je Zakonom o platama u organima vlasti FBiH definisano da se topli obrok i regres posebno isplaćuju, da je odvojeno od neto plate.

– Topli obrok se isplaćuje svaki mjesec, a regres jednom godišnje. Visina toplog obroka je jedan odsto od prosječne plate za prethodni mesec, odnosno sada je jedan dan toplog obroka 9,9 KM. Regres iznosi 50% od prosječne plate iz prethodnog mjeseca – objašnjava Kurtović.

U njegovoj grani bi prosječno primanje iznosilo oko 1.500 KM da se topli obrok i regres obračunavaju kao u Srpskoj. Kurtović kaže da su ova prava regulisana Kolektivnim ugovorom.

Njegov kolega iz Republike Srpske, Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave, kaže da je osnovna plata čistačice u zgradi Vlade 350 KM, kada se iz primanja izbiju topli obrok i regres.

– U tom slučaju je osnovna plata službenika sa SSS 600 KM, a sa ovim primanjima je oko 800 KM. Službenici sa VSS zvanično imaju prosječnu platu oko 1.300 KM, a kada se izbije naknade za topli obrok i regres, to znači da je prosjek oko 1.100 KM – ističe Marić.

Upravo je ovaj sindikat pokrenuo inicijativu za vraćanje toplog obroka i regresa za zaposlene u javnoj upravi. Zakonima o platama budžetskih korisnika definisano je da je ova naknada uračunata u iznos osnovne plate i da se ne mogu posebno iskazivati.

Dakle, prosta računica pokazuje da su zaposleni u javnom sektoru u FBiH plaćeniji, dok zaposleni u privrednim granama u oba entiteta dijele istu sudbinu. Imaju izuzetno niska primanja bez obzira na to kako se obračunavaju.

– Više od 260.000 zaposlenih u privredi u Federaciji BiH prima platu do 650 maraka. I taj podatak sve govori – ocjenjuje za Srpskainfo Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata FBiH.

On kaže da su u FBiH samo u rudarskoj i metalskoj industriji potpisani kolektivni ugovori, što znači da više od 85 odsto zaposlenih u privredi nije pokriveno kolektivnim ugovorom.

– Svaki poslodavac je regulisao isplatu naknada kroz pravilnike o radu. Topli obrok je do dva odsto od prosječne plate u FBiH, ali je u realnom sektoru to puno niže. Regres je na nivou prosječne plate iz posljednja tri mjeseca. U praksi, radnici u privredi teško žive – ističe Šatorović.

Priznaje da su kolege iz javnog sektora napravili bolji rezultat.

– Nažalost, nas je potopio novi Zakon o radu, kao i u Srpskoj. Osim toga, u realnom sektoru nedostaje više sindikalne solidarnosti. Tamo gdje se pokušaju organizovati, prije svega u privatnom sektoru, radnicima se prijeti i oni iz straha za egzistenciju odustaju od sindikalnog organizovanja – objašnja Kurtović.

U Republici Srpskoj, u realnom sektoru, ide se na potpisivanje pojedinačnih ugovora s preduzećima tamo gdje poslodavac pristane i gdje se postigne dogovor.

Tane Peulić, koji je do prije mjesec dana bio na čelu Sindikata metalske industrije i rudarstva, kaže za Srpskainfo da je on potpisao osam pojedinačnih ugovora i da su u toku pregovori za još nekoliko u ovoj grani.

– Naša grana ima najviše potpisanih kolektivnih ugovora i smatram da smo na dosta kvalitetan način riješili mnogo toga, uključujući i naknade za topli obrok i regres – ocjenjuje Peulić.

Kaže da su poslodavci u većini preduzeća obezbijedili ishranu za radnike, da se prevoz u nekim firmama isplaćuje u punom iznosu, dok se visina regresa kreće od 540 KM do 1.500 KM, u zavisnosti od kompanije.

– Dakle, negdje je visina regresa u iznosu zagarantovane plate, dok neke kompanije mogu da isplate i znatno veći iznos. Recimo, u EFT u Stanarima je 1.500 KM, dok je u Alumini do sada regres bio 1.600 maraka – ilustruje Peulić.