BiH i poremećaji na svjetskoj berzi: Pšenice imamo tek za jedan mjesec?

U Bosni i Hercegovini i njenom okruženju postoje dovoljne količine prošlogodišnje pšenice. Kada se ona pomiješa sa nešto lošijom ovogodišnjom, može doći do miksa cijene i kvalitete brašna, uvjeren je Tončo Bavrka, direktor federalne Direkcije robnih rezervi.

On smatra da se nisu stekli uvjeti, kao što su tražili veliki proizvođači hljeba, poput sarajevskog Klasa, da se intervenira iz robnih rezervi kako bi se sanirale posljedice nastale zbog nestašice pšenice na svjetskom tržištu i skokovitog rasta njene cijene. Rezerve pšenice u Federaciji iznose 15.000 tona. To je dovoljno tek za jednomjesečne potrebe stanovništva. I Bavrka je svjestan da se radi o nedovoljnim količinama, a za to okrivljuje tenderske procedure i Zakon o javnim nabavkama, zbog čega je propao jedan međunarodni natječaj za kupovinu pšenice. Ponovno otvaranje tendera je 22. septembra, a Bavrka se nada da će imati tri zadovoljavajuće ponude od kojih će moći izabrati najbolju.

"Isparile" zalihe

"U ovoj državi čim neko digne cijene odmah se uhvati robnih rezervi, jer je to najbolja varijanta da se medijski obradi, odnosno da se spašavaju neki koji su prošle godine imali mogućnost da po 100 eura kupe ekstrakvalitetnu pšenicu, stave je u svoje silose, što su i učinili. Sada zarađuju ekstraprofit prodajući tu pšenicu ili je čuvaju zbog toga što očekuju zarade na prošlogodišnjoj kvalitetnoj pšenici", kazao je Bavrka.

Ove godine se, veli Bavrka, pokazalo da je kvalitet pšenice loš u jednom parametru - hektolitarskoj težini (zapremina), dok su drugi parametri, sastojci glutena i proteina, izuzetno dobri. Direktor federalne Direkcije veli da nema razloga da kruh poskupi.

"Zalihe pšenice u Evropi od prošle godine su bile u milionskim tonama i ne znam gdje su "isparile" u međuvremenu. To je problem nas - neproizvođača. Mi smo takvi kakvi smo i zavisimo od svih fluktuacija na svjetskom tržištu. Zemlje proizvođači, kao što su Mađarska, Ukrajina, Hrvatska, Srbija imale su toliko viškova da ih nisu mogle gdje smjestiti. Prošlogodišnju pšenicu, izuzetno dobrog kvaliteta, nudile su za 100 eura po toni, koju su neki od mlinova u BiH kupili zato što su imali slobodne skladišne kapacitete", rekao je Bavrka.

Međutim, direktor Žitozajednice, koja okuplja devet velikih mlinova u BiH, Alija Šabanović kaže da većina njih u posljednjih nekoliko godina posluje ili na granici rentabilnosti ili uz gubitke. Prosječne plate zaposlenih u ovoj oblasti upola su manje od primanja budžetskih korisnika.

"Da postoji taj ekstraprofit, valjda bi se negdje vidio. Ako je cijena pšenice bila jeftina, kao što govori direktor federalne Direkcije za robne rezerve, zašto je onda oni nisu kupili, nego su, koliko znam, izdvojili određena sredstva i pokušali da je nabave, ali u procedurama koje su vodili cijena je otišla za više od dva puta u odnosu na onu koju su imali na početku. Bavrka bi sam sebe trebao upitati zbog čega ima tako male zalihe pšenice. Te količine su takve da ne mogu predstavljati osnov za poduzimanje bilo kakvih ozbiljnih mjera za stabilizaciju stanja na tržištu ponude i potražnje za pšenicom i brašnom", izjavio je Šabanović.

U Žitozajednici smatraju da država nije poduzela adekvatne mjere kako bi se popravilo stanje u robnim rezervama. Njihova procjena je da se situacija na tržištu i dalje komplikuje.

"Rusi su već donijeli odluku o zabrani izvoza. Vjerovatno sličnu mjeru možemo očekivati i od Ukrajine i Kazahstana, koji su, također, vrlo značajni proizvođači pšenice", kazao je Šabanović. Pšenicu je gotovo nemoguće nabaviti i u našem najbližem okruženju - Srbiji, Hrvatskoj i Mađarskoj. Čak i onoj loše kvalitete cijena stalno raste.