Srbija, Slovenija i BiH traže povrat imovine: Hrvatska duguje tri milijarde eura

Slovensko guranje duga Ljubljanske banke pod sukcesijsko pitanje otvorilo je Pandorinu kutiju - prema zahtjevima i tužbama za povrat imovine koji stižu iz Slovenije, Srbije i BiH, od Hrvatske se potražuje imovina u vrijednosti od oko tri milijarde eura.

Hoće li Hrvatska pretrpjeti znatnu štetu zbog nemara državnog vrha u brizi za imovinu hrvatskih tvrtki koja se nalazi u državama nastalim raspadom SFRJ?

(Bosna i Hercegovina traži suvlasništvo u luci Ploče)

Zasad se čini da bi moglo biti upravo tako, jer u Hrvatsku stižu zahtjevi za povrat imovine iz Srbije, BiH i Slovenije, koji bi mogli polučiti uspjeh pred sudom. Tada bi većinu odšteta za mahom privatiziranu imovinu morala isplatiti država, na teret svih nas. Ništa ne bi pomoglo što hrvatske tvrtke, po procjenama poznavatelja, imaju deset puta veću imovinu na području Srbije i BiH, piše Večernji list.

Upućeni tvrde kako hrvatske vlasti ne čine gotovo ništa na pregovorima i rješavanju pitanja te imovine otkad je prije pet godina umro Božo Marendić, dugogodišnji vladin specijalist za sukcesiju. Neko vrijeme time se bavila Snježana Bagić, tvrdi se ne suviše zapaženo, no ona je već tri godine u Ustavnom sudu. Na naš upit jučer je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković rekao kako će se svi ti zahtjevi rješavati pojedinačno, neki u sklopu sukcesije, a neki su već pred sudom.

Očito je vrijeme da se pregovori intenziviraju i da se pitanje imovine riješi nagodbama, tako da se paralelno rješava pitanje imovine hrvatskih tvrtki u drugim zemljama i stranih tvrtki u Hrvatskoj. Ispada tako da bi tužba JAT-a, koji tvrdi da je njegovom imovinom, vrijednom 70 milijuna eura, osnovana zračna kompanija Croatia Airlines (ZSE:CRAL-R-A), vrlo lako mogla biti prihvaćena.

Najnoviji zahtjev za povrat imovine dolazi iz Slovenije – koparski odvjetnik Daniel Starman, nekadašnji predsjednik nadzornog odbora slovenskog fonda za privatizaciju ustvrdio je da Hrvatska Sloveniji duguje još najmanje 140 milijuna eura, i to bez kamata, "zaostalih" nakon diobe željezničke imovine. Udio u željezničkoj imovini traži i Srbija.

Prema pisanju Večernjaka, uz Srpske željeznice, Naftna industrija Srbije potražuje 30 crpki, odmarališta u Rovinju, Makarskoj, Hvaru i Braču, skladišta, poslovne prostore te udio u Jadranskom naftovodu (ZSE:JNAF-R-A). Carnex traži skladište i lokale u Rijeci, Splitu i Zagrebu, imovinu popisuje i Genex, Inex, Simpo (BSE:SMPO), Elektronska industrija Niš... BiH je lani čak priprijetila prijaviti Hrvatsku EU zbog kršenja provođenja Sporazuma o sukcesiji te ne dopuštanja pristupa objektima vrijednosti oko 250 milijuna eura na koje polaže pravo.