Da li je privatizacija rješenje za nagomilane probleme rudnika u BiH?

Kako saznaje portal Klix, postoje strane kompanije koje bi preuzele pojedine rudnike koji se nalaze u sastavu Elektroprivrede, ali nejasan zakonski okvir te strateške smjernice ovog sektora to onemogućavaju.
Kako je za taj portal kazao federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić, privatizacija rudnika je moguća, čak i predviđena strateškim dokumentima.
- Mi smo već rekli da neki rudnici koji su u ovakvom načinu poslovanja nerentabilni treba da idu u stečaj te je moguće da sutra promijene koncesionara. Energetski sektor u središtu je reformi, a imamo i pozitivnih primjera poslovanja rudnika koji nisu pod kontrolom javnih subjekata - kazao je Džindić.
Analiza koju je uradio Transparency International u BiH (TI BiH) pokazuje da su rudnici u većini slučajeva prezaduženi i da imaju ograničene mogućnosti da kroz zaduženje unaprijede poslovanje.
Od 2017. prihodi rudnika konstantno padaju i danas su manji za više od 53 mil KM, plate i doprinosi se ne isplaćuju redovno, državi se duguje za poreze i koncesione naknade pa su kratkoročne obaveze na kraju prošle godine iznosile skoro 800 mil KM, što je znatno više nego ranije.
- Revizori primjećuju da je to posebno vidljivo kod iznajmljivanja mehanizacije i opreme, gdje se kroz netransparentne postupke milionski ugovori često dodjeljuju istim firmama, a na štetu ovih javnih preduzeća - tvrde iz TI BiH.
Analiza koju je uradio TI BiH jasno pokazuje da je finansijska situacija u rudnicima Elektroprivrede BiH veoma loša i da bez reformi koje se godinama odgađaju stanje može biti samo teže. Godinama se upozorava na problem prekomjernog zapošljavanja i zloupotrebe resursa ovih javnih preduzeća, ali uprkos tome ovakva praksa je nastavljena.
Bez obzira na sudske presude i upozorenja revizora, privilegovana privatna preduzeća godinama u rudnicima dobijaju unosne poslove od kojih ostvaruju milionsku dobit dok rudnici gomilaju dugove.
Rukovodstvo Elektroprivrede BiH je nedavno priznalo da ima više od 2.200 radnika viška i da se ovaj broj isključivo odnosi na administrativno osoblje, dok je naglašen nedostatak proizvodnih radnika, na šta je TI BiH godinama ranije ukazivao.


