Projekat 100 najvećih u BiH po 34. put - Preliminarni podaci u poražavajućoj godini

Ovogodišnji projekat 100 najvećih u BiH realizuje se po 34. put i biće interesantan, jer se podaci o kompanijama koje će se naći na rang-listama po različitim kriterijima odnose na 2020. godinu, koja će ostati upamćena po zastoju kako globalne, tako i bh. privrede. Naravno, najveći krivac za to je pandemija koronavirusa koja je u martu prošle godine počela velikim lockdownom, koji je ostavio nesagledive posljedice na globalnom nivou.

Danas, godinu i četiri mjeseca nakon prvog zatvaranja ekonomije te postepenog otvaranja, situacija je malo bolja, ali je još daleko od stanja koje smo imali u predpandemijskoj godini.

Upravo je zbog toga zanimljivo vidjeti kako su poslovale bh. kompanije prošle godine i uporediti šta smo izgubili u odnosu na 2019. godinu. Osim toga, ova preliminarna analiza koju objavljuju Poslovne novine, a koju je za potrebe projekta 100 najvećih u BiH i ove godine uradila bonitetna agencija LRC, značajna je i zbog toga jer su obrađeni podaci za cijelu Bosnu i Hercegovinu, što je zbog uređenja države uvijek vrlo zahtijevan posao.

Ali, šta nam to pokazuju preliminarni podaci o poslovanju TOP 100 bh. preduzeća u pandemijskoj 2020. godini?

Brojke kažu da je završne račune za 2020. predalo 34.947 kompanija. Od ovog broja po svim kriterijima rangirano je 2,14%, što je 747 kompanija. Podijeljene na male, srednje i velike, kompanije se tradicionalno rangiraju po prihodima, dobiti, izvozu. Zbirno na različitim rang-listama se tako našlo 263 malih, 269 srednjih i 215 velikih kompanija.

Ukupan broj rangiranih kompanija u prošloj godini je manji za 2% u odnosu na 2019. kada ih je bilo 764. U padu je broj rangiranih kompanija u oba entiteta. Tako je u Federaciji BiH za prošlu godinu rangirano 425 kompanija, što je manje za 6% nego 2019. godine, dok je u Republici Srpskoj rangirano 256, što je manje za 9%. Samo je u Brčko distriktu porastao broj rangiranih, i to sa 30 na 66.

Očekivan i evidentan je i pad prihoda kompanija u cijeloj zemlji, pa i onih koje su rangirane. Na nivou države prihodi rangiranih u 2020. su iznosili 27,8 mlrd KM, što je pad od 10% u odnosu na godinu ranije. Gledajući po entitetima, prihodi su u FBiH pali za 9% i iznosili su 19,3 mlrd KM, dok su u RS-u prihodi iznosili 7,3 mlrd KM, što je pad od 17%. Međutim, kompanije iz Brčko distrikta su imale prihode veće za 41% (ukupni prihodi u BD su iznosili 1,1 milijardi KM).

Zanimljivo, rangirane bh. kompanije su prošle godine imale veću dobit, i to za 4% (ukupna dobit je iznosila 2,05 mlrd KM). Ali, situacija u entitetima je po ovom pitanju bitno različita. Rangirane kompanije u RS-u su dobit povećale za 32% (ostvarena dobit je iznosila 825,1 mil KM), dok je dobit kompanija iz FBiH pala za 12% i iznosila je 1,1 mlrd KM. Opet su najbolje prošle rangirane kompanije iz Brčko distrikta kojima je dobit porasla za 89% i iznosila je 75,7 mil KM.

Ukupan izvoz kompanija koje su rangirane prema rezultatima u prošloj godini smanjen je za 4% u odnosu na 2019. godinu i zaustavio se na 5,4 mlrd KM. Dramatičan pad izvoza zabilježili su rangirani iz RS-a, i to za 30%, pa je on sa 1,7 pao na 1,1 mlrd KM. Rangirane kompanije iz FBiH su svoj izvoz povećale za 7%, pa se on sa 3,8 povećao na 4 mlrd KM. Kompanije iz Brčko distrikta u 2020. godini bilježe nagli skok izvoza za 57% (sa 106 na 167 mil KM).

I na kraju, podaci od kojih se najviše strahovalo – broj izgubljenih radnih mjesta zbog zatvaranja ekonomije. Ukupan broj zaposlenih među rangiranim kompanijama prošle godine je u odnosu na 2019. smanjen za 9% (sa 137.501 na 124.630). Udarac na radna mjesta u RS-u je bio osjetniji nego u FBiH. Rangirane kompanije u RS-u su prošle godinu završile sa 18% manje zaposlenih nego 2019. (sa 47.226 na 38.935). U FBiH je zabilježen pad broja zaposlenih od 7% (sa 89.223 na 82.722), dok je Brčko distrikt ostvario veliki porast broja zaposlenih od 183% (sa 1.052 na 2.973).

Neki ekonomisti smatraju da je za izlazak iz ekonomske krize potrebno otprilike onoliko vremena koliko je ona trajala. Ako uzmemo u obzir činjenicu da smo u ekonomskoj krizi već godinu i četiri mjeseca i da pandemija i dalje ostavlja posljedice na ekonomiju BiH, onda je jasno da se oporavku svih parametara i vraćanje na početne predpandemijske postavke možemo nadati za otprilike dvije godine. Ranije sigurno ne, pišu Poslovne novine.