Revizija privatizacije u HNK: Firme su ukradene na zakonit način!

Skupštinska Komisija za reviziju privatizacije u Hercegovačko-neretvanskom kantonu neće uspjeti završiti posao u zadatih 90 dana, zbog obimne dokumentacije koja je, kako kaže član Komisije Aner Žuljević iz SDP-a, fizički teška 10 kilograma. Stoga će tražiti produženje mandata.

"Zatražit ćemo od Skupštine da se Komisiji produži mandat za određeni vremenski period, jer je fizički nemoguće tako brzo izanalizirati posao koji je rađen 15 godina. Uspostavili smo jasne kriterije, odraditi značajan broj predmeta i ostaje nam još 20 dana u ovih 90 koje koje su nam dali kao mandat", kaže Žuljević za "San".

Obaveza države je, smatra on, da sanira posljedice privatizacije koja je ispala loše zbog loše procjene boniteta investitora.

Komisija je prvo počela raditi predmete koji su trenutno na sudu kao što su "Lasta", "Granit" i "Soko", da bi apelirali da se brže rješavaju. Do isteka mandata nastojat će završiti i reviziju privatizacije Rudnika mrkog uglja, te "Hekoma".

Mandat Komisije je ograničen na analizu i ona ne može ući u bilanse stanja firmi kada su privatizirane.

Svjesna pljačka

Njeni članovi mogu otvoriti kompletan predmet i pogledati da li je ispoštovano sve što je određeno pravilnikom o kontroli izvršenja ugovora, odnosno da li su izvršene investicije, da li su zadržani radnici, da li je validan obrazac M4...

"Našli smo ogroman broj problema koji proizilaze iz zakonske regulative koju su političke elite u tom momentu svjesno napravile tako da nije definisana strategija vraćanja firme državi. Očigledno je da je zakonska regulativa svjesno manjkavo definisana jer je na kraju vrlo teško od nekog lažnog ili zlonamjernog investitora oduzeti firmu", pojašnjava Žuljević.

Regulativa je intenzivno mijenjana u skladu sa potrebama pojedinih investitora. Nigdje nema pravobranilaštva koje je trebalo štiti državnu imovinu, a indikativno je i što sudovi nikada ne rješavaju predmete Agencije za privatizaciju prije dvije godine.

"Zakoni su pravljeni tako da su firme ukradene po zakonu i na zakonit način", kaže Žuljević.

Rudnik i "Hekom"

Najveći problem Komisije je to što ne postoji baza podataka o broju radnika koji su zbog loše privatizacije ostali bez posla i nisu se snašli. Aner Žuljević navodi primjer Rudnika mrkog uglja Mostar, koji je prestao sa radom, ali ima u centru grada perspektivnu imovinu čijom prodajom bi se moglo povoljno zbrinuti 100 bivših radnika.

"Može im se uvezati staž i uplatiti doprinosi da bi se mogli penzionisati. Osim toga, "Hekom" iz Mostara je radio nakon rata, a sada je to ruglo grada, odnesene su mašine, lim sa fabrike, a radnici su na ulici", kaže Žuljević.