Ašhabad na vrhu liste najskupljih gradova za strance

Glavni grad Turkmenistana Ašhabad preuzeo je od Hongkonga prvo mjesto na listi najskupljih gradova za strance, koju je objavila američka kompanija Merser.

Među prvih 10 su tri švajcarska grada, a skok na listi zabilježilo je više evropskih gradova.

U godišnjem izvještaju konsultantske firme Merser 209 gradova svijeta je rangirano na osnovu troškova života, koji uključuju izdatke za stanovanje, prevoz, hranu i zabavu, pri čemu je kao uporedna osnova uzet Njujork.

Najskuplji grad u Evropi je i dalje Cirih, na petom mjestu, zatim Ženeva (8) i Bern (10).

Više evropskih gradova se usljed slabljenja dolara 2021. godine popelo na listi, a među njima Pariz koji se popeo sa 50. na 33. mjesto i Luksemburg (63) za 20 mjesta. Mnogi njemački gradovi su se u odnosu na 2020. godinu popeli za više od 20 mjesta.

I Beograd se popeo za 20 mesta i sada je 163.

Skok na listi zabilježili su i Ljubljana (126), za 22 mjesta, Zagreb (140) za 12 mjesta, Budimpešta (162) za osam mjesta, Sarajevo (186) za 11 mjesta.

Ašhabad je dospeo na vrh liste zbog visoke inflacije u Turkmenistanu, izjavio je za AFP Žan-Filip Sara iz francuskog ogranka američke kompanije.

Hongkong je pao na drugo mjesto, a Bejrut se sa 45. mjesta popeo na treće zbog inflacije izazvane ekonomskom krizom, pandemijom i eksplozijama koje su delimično uništile luku avgusta prošle godine.

Na četvrtom mjestu je Tokio, na šestom Šangaj, na sedmom Singapur i na devetom Peking.

Najskuplji gradovi u SAD su Njujork, koji je sa šestog pao na 14. mjesto u svijetu, Los Anđeles (20) i San Francisko (25).

Moskva je pala za 41 mjesto na 62, a Sankt Peterburg za 60 mjesta, na 119.

Najjeftiniji grad za strance je glavni grad Kirgistana, Biškek, zatim glavni gradovi Zambije i Gruzije - Lusaka i Tbilisi.

Na promjene na listi uticala je i promjena poslovanja zbog pandemije - ograničenja putovanja i rad od kuće.

- Troškovi života su uvijek bili faktor u planiranju međunarodne mobilnosti, ali je pandemija dodala novi sloj kompleksnosti, kao i dugoročne implikacije povezane sa zdravljem i sigurnošću radnika, radom na daljinu i politikom fleksibilnosti, između ostalog - navodi se u saopštenju kompanije Merser.

Dodaje se da se umjesto tradicionalnog slanja zaposlenih u inostranstvo na nekoliko godina, sada uvode novi oblici mobilnosti, kao što su angažovanja na kraći period, zapošljavanje ljudi koji su već u inostranstvu, češća putovanja, rad na daljinu i angažovanje "frilensera".